Donji RAhic

Po legendi, prije par stotina godina, je neki Rajo živio u Slavoniji, gdje je sada Rajevo selo. Rajo je imao tri sina. Jedan od njih je krenuo prema Račinovcima, gdje i sada ima Rajićevo selište, dok druga dva predjoše Savu. Jedan od njih se nastani bliže Savi u Donjem selu koje dobi ima Rajić, a drugi se naseli u današnjem Gornjem selu tj.Gornjem Rajiću. Druga legenda govori o tome da je bilo upravo obratno, da je Rajo iz Bosne otišao u Slavoniju. Donji Rahić se u starim maticama upisivao samo kao Raić (Raich) ili Rajić, a tek 25. 11. 1781.godine je prvi put imenu Raić dodano još i Donji. Zamjena slova J sa slovom H, u imenu je nastala za vrijeme Austro-ugarske, kada se zbog greški u aostro-ugarskim uredima unakazilo mnogo narodnih imena.
Rajić je mnogo stariji nego što se to do sada mislilo. Selo ovog imena je postojalo i za vrijeme Bosanskog kraljevstva, dok su sela Gorice i Krepšić novijeg datuma. Krajem 14 stoljeća (1385.god.)fra Bartol Pizanski je sastavio popis franjevačkih
samostana u Bosni ("De conformitate vitae B. Francisci").
Po tom popisu, Bosanska provincija je imala tada 7 kustodija (dijelova provincije na čijem je čelu Kustod). Duvanjska, Grebenska, Bosanska, Usorska, Ma?vanska, Bugarska i Kovinska i 36 samostana. Zapadni dijelovi Bosne spadali su u Usorsku kustodiju, a isto?ni dijelovi u ma?vansku kustodiju. Usorska kustodija protezala se od Ukrine do Brke U Usorskoj kustodiji je tada, u 14 stoljeću bilo 6 samostana. Medju njima su Skakava i Landua, a ma?vanska kustodija broji 8 samostana, medju kojima su i Lab ili Laba. Niko nije ustanovio to?no gdje su ta mjesta, a slično je i sa nekim drugim mjestima iz tog popisa.Lindua bi moglo biti Lidrovci, a Laba bi mogla biti Ljuba kod Iloka. U Posavini, kao i na obroncima Majevice je više župa, pa bi trebalo biti i više samostana, a ne samo Skakava, koja se sama spominje u tom popisu.
Na podru?ju samostana Skakava bila su u srednjem vijeku slede?a katoli?ka sela;
Štrepci, Vučkovac, Hrgovi, Rajić i Žabar. Samostan Skakava osnovan je u 14 stoljeću. Tako je popis samostana u Bosni od fra Bartola Pizanskog iz 1385.god. ujedno i prvo pominjanje imena našeg sela
Ne zna se kojem su se samostanu priključili franjevci skakavskog samostana, nakon što je njihov bio porušen, jer je u prvoj polovici 16. st. bilo čestih pomicanja i preuredbi. Vjerojatno se priključio nekom od tuzlanskih samostana – Gornjoj Tuzli (odatle franjevci sele u Gradovrh, gdje oko 1541. podi?u crkvu i samostan sv. Marije) ili Donjoj Tuzli. Iz izvješća biskupa Franje Bali?evi?a (1600.) znamo da je gradovr?ki samostan (koji je tada imao 10 franjevaca) služio Bos. Posavinu.
. Oko 1700.god. selo je vjerovatno opustjelo, da bi se ponovo pojavilo 1711.god. u turskim spisima. Uz Raić u Posavini se tada spominju i sledeća sela; Štripnice, Zovik, Domaljevac, Slatina, Tolisa, Obudovac; Jagi?i?i i ?pionica. U to vrijeme su i Gorice bile još uvijek opustjele, jer 1717,god. Jedna Austrijska vojna komisija nalazi pustoselinu Goricu, pokraj Save uz baru Obedu i tijeku Tinju.
U izvješću o Bosanskoj vikariji, što ga je biskup fra Pavo Dragičević dao sastaviti na temelju pohoda 1741.-1743. i predati 1744. u Rim Zboru za širenje vjere, za župu Ravne pi?e kako ju je zadnji posjetio fra Nikola Olov?i? i da "vi?e nisu vidjeli lice svoga biskupa-pastira niti okusili duhovne hrane, tako da su se mnogi čudili kao takvoj novini i ovom biskupovom posjetu i njegovoj službi." U svom izviješću ne spominje Rajić, ali neke stanovnike sela krizmava i u spisku piše da su iz Gorica. Treba shvatiti da je tada Rajić, u crkvenom pogledu pripadao kuda i selo Gorice
Na prostoru izmedju Rajića i Njivica nalazi se seosko groblje.Rajićko groblje je mladjeg datuma od Goričkog i nezna se gdje su se Rajićani prije sahranjivali. U groblju se sve do ovog posljednjeg rata nalazila drvena kapelica. Kapela je bila neobi?nog oblika, sa teškim kapcima na prozorima i bila je pod zaštitom države. Na stropu su se nalazile razne šare u bojama, a desno od ulaza na dovratku je bila urezana godina 1821. čim je groblje osnovano, seljani su uzeli zavjet da u groblju bude misa na Malu Gospojinu.
Drugi sličan izvještaj je iz 1786.god. od biskupa fra Marijana Bogdanović. u njemu se spominju Gorice, ali sada kao selo zovičke ?upe, premda postoji i ?upa Bijela. Od sela sadašnje Goričke župe spominju se u Zovičkim maticama, Ulović prvi put 1753. god. a u istim maticama spominju se i Rajić, a takođe i Krepšić, ali tek kasnije (1792).
Francuski general Dantaur je proputovao Bosnu 1806. god. i kaže, da u brdima preko ljeti nema bolesti, ali u krajevima uz obalu Save vladaju groznice zbog močvara, jer je taj kraj vrlo vlažan. Zimi se ovdje boluje od upala, od prehlada, od zapletenijih bolesti i od očnih upala .
Po prvom službenom popisu stanovništva, koje su provele Austrougarske vlasti 1879.godine, Krepšić broji 452, Gorice 342, Donji Rajić 233, Ulice 331, Vukšić 615 i Laništa 403 stanovnika.
Pred početak II. svjetskog rata u selo se doseljavaju hrvatske obitelji iz Hercegovine (u selu poznati kao Hercegovci), a nakon završetka rata u selo se doseljava nekoliko obitelji iz okoline Kupresa (u selu poznati kao Kolonisti).
Poslije II.svjetskog rata selo se pošelo razvijati. Neposredno poslije rata dijeca su išla u Gorice u školu, da bi se kasnije jedna prognanička kuća preuredila u školu. Selo je zatim napravilo novu školu koja je u srpskoj agresiji potpuno uništena, kao i sve kuće u selu. Zanimljivo je da u selu poslije agresije nije ostala niti jedna čitava kuća.
Prije agresije selo je imalo Nogometni klub "Mladi zadrugar" (osnovan 1965), koji je okupljao ne samo omladinu sela, nego tu su igrali i mladići iz drugih susjednih sela i iz Brčkog. D.Rahić je imao jednu prodavnicu, stanicu za otkup mlijeka, zatim kavanu, gdje se u večernjim satima igrala čikvina, od čijih prihoda se finansirao nogometni klub. Pred ovaj zadnji rat izvršena je rekonstrukcija niskonaponske mreže, pri čemu su u selu postavljene četiri trafostanice, u selo je uveden telefon i asfaltiran put kroz selo. Sa gradom, selo je bilo povezano redovnom autobusnom linijom.
Po zadnjem popisu stanovništva iz 1991. godine selo je brojalo 364 stanovnika, od toga 269 Hrvata, 79 Srba, 6 Muslimana i 10 ostalih.
Početkom zadnjeg rata 1992. god. selo se našlo na prvoj liniji bojišnice. Hrabri branitelji sela, organizirani u 108. Brčanskoj brigadi, su u nekoliko navrata uspjeli odbiti napade srpskih postrojbi, koji su htjeli zauzimanjem sela proširiti tkz. koridor. Pred Božić 1992 daleko nadmoćniji neprijatelj uspio je potisnuti našu odbranu i time zauzeti selo. Poslije toga je po?elo sistematsko pljačkanje sela, da bi ga nakon toga u potpunosti i uništili.
Poslije agresije počeo je polagani povratak stanovnika na svoja porušena ognjišta. Uz pomoć svjetske zajednice veliki dio kuća je obnovljen. Kroz selo je popravljen stari asfaltni put koji je bio prilično oštećen. Kroz selo su ponovo provučeni električni vodovi, obnovljena je škola, napravljen arterski bunar (koji ni dan danas ne radi), nedavno je asfaltiran zaseok Gutći i Ivakovići ,a postavljeni su i telefonski kablov, pa i telefon radi. Na seoskom groblju je postavljena nova drvena kapela, na mjestu gdje je bila stara. Na Jakšića meraji sagradjena je kapela. Selo nema gospodarskih objekata, tako da većina stanovništva radi u Brčko DC. U selu postoji samo jedna mala prodavnica, koju vodi Marko Šimić-Šole. U planu je i izgradnja crkve, za čiju izgradnju je dobivena saglasnost.

Marko, ovo je za sada najbolji text o mjestu odakle poticemo
Svidja mi se ova prica, zaista je ovo dobro opisano, cestitam ti

jaran (citat):Marko, ovo je za sada najbolji text o mjestu odakle poticemo
Svidja mi se ova prica, zaista je ovo dobro opisano, cestitam ti

tekst je posuđen iz knjige koja uskoro izlazi - " U srcu Posavine Donji Rahić "

Marko daj malo slika tog Rahlića...da pasemo oči :cyclops:

E Marko da sva mjesta imaju takvu knjigu, bar bi nesto naucili
E o mom mjestu nema nijedne knjige, bar ja ne znam da postoji

Ne znam , mene su učili da si odande odakle ti je i žena,............................Marko je haman to zaboravio

Prijeko (citat):Ne znam , mene su učili da si odande odakle ti je i žena,............................Marko je haman to zaboravio

e ote mi rijeci iz usta !!!!................. a njegova vala nije bas odozgo

Prijeko (citat):Ne znam , mene su učili da si odande odakle ti je i žena,............................Marko je haman to zaboravio

ti su običaji odavno , to se nekad davno praktikovalo , nisam ja iz tog vremena

Marko (citat):

Prijeko (citat):Ne znam , mene su učili da si odande odakle ti je i žena,............................Marko je haman to zaboravio

ti su običaji odavno , to se nekad davno praktikovalo , nisam ja iz tog vremena

E neka si mu rekao, nismo mi u Sloveniji pa da tako mora biti

evo i jedne slicice - jedina kavana u selu " Petrova Koliba "

Izgleda lijepo, a eto nisam bio tamo puno godina, od prije rata

jaran (citat):Izgleda lijepo, a eto nisam bio tamo puno godina, od prije rata

kavana je cista 10

a selo ko selo

A meze i pice?
Kakav im je izbor

Pa za jedinu kavanu...dobro izgleda,....ali di su u tom selu kuće, ulice, ljudi, priroda....
daj Marko potrudi se malo vise...da dozivimo taj Rahlić

sabina (citat):Pa za jedinu kavanu...dobro izgleda,....ali di su u tom selu kuće, ulice, ljudi, priroda....
daj Marko potrudi se malo vise...da dozivimo taj Rahlić

Sabina,Sabina..............nije RAHLIC,nego RAHIC............