Ratni zlocinci-vijesti

by Husinka on Tue 4 Mar - 16:30

Prioriteti Haškog tribunala Ratko Mladić i pritisak na Srbiju, izjavio glavni tužilac
04. 03. 2008.
Hag/Brisel - Prioritet Haškog tribunala ostaje hapšenje Ratka Mladića i nastavak pritiska na Srbiju, izjavio je novi tužilac Tribunala Serž Bramerc u intervjuu briselskom dnevniku "Soar". Odgovarajući na pitanje da li smatra da je Mladić u Srbiji, Bramerc je rekao da za sada nema razloga da vjeruje da se ne nalazi u Srbiji, ali da što se tiče Radovana Karadžića nema informaciju o mjestu njegovog boravka.

ma znaju oni gdje su ove Poglavice samo nece da kazu Very Happy

by **jaran** on Fri 29 Aug - 21:31

ICTY

Karadžić se nije htio izjasniti o krivici

Haški optuženik i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić danas se drugi put pojavio pred predpretresnim sudijom Haškog tribunala kako bi se izjasnio o krivici za genocid i druge zločine nad nesrbima tokom rata u BiH za koje je optužen.

Karadžić, koji se u sudnici Tribunala u Hagu pojavio bez advokata, u tamnom odijelu sa smeđom kravatom, na pitanje o krivici za genocid i za sve ostale tačke optužnice izjavio je: "Neću se izjasniti u skladu sa svojim stavom prema ovom sudu."

Sudija Ian Bonomy je, prema pravilniku Suda, upisao da se Karadžić izjasnio da nije kriv.

Optuženi se ni na prethodnom pojavljivanju pred Sudom 31. jula nije izjasnio o krivici, a do početka suđenja u ovom slučaju moglo bi proći više mjeseci, potvrdila je glasnogovornica Haškog suda Olga Kavran te dodala da za sad nema ništa novo u vezi sa najavom glavnog tužioca Serža Bramerca da će se optužnica mijenjati.

Optužnica podignuta protiv Karadžića ima 27 stranica. Optužen je po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti po ukupno 11 tačaka - dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti, jednu za tešku povredu Ženevskih konvencija iz 1949. i tri za kršenje zakona i običaja ratovanja koje se odnose na etničko čišćenje.

Jedna od tačaka odnosi se i na odgovornost za zločine nad civilima u opkoljenom Sarajevu.

Haški sud je 22. augusta imenovao troje sudaca predraspravnog vijeća koji će pripremiti suđenje bivšem ratnom vođi bosanskih Srba, pa su tako Patric Robinson s Jamajke, Ian Bonomy iz Velike Britanije i sutkinja Michelle Picard iz Francuske zaduženi samo za predraspravni postupak.

Nakon 13 godina provedenih u bijegu, Karadžić je uhapšen 21. jula u Beogradu a Sudu je izručen 30. jula.

Haški tribunal je prvu optužnicu protiv lidera bosanskih Srba podigao 25. jula 1995. godine. Bila je to zajednička optužnica koja je uključivala i generala bivše vojske RS-a Ratka Mladića i imala je 16 tačaka. Jedna od njih ticala se genocida, a tri su bile za zločine protiv čovječnosti. Kasnije je ovaj sudski postupak razdvojen.
(Sarajevo-x.com)

by **jaran** on Wed 3 Sep - 1:22

ICTY

Presuda Rasimu Deliću 15. septembra

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) donijet će 15. septembra presudu bivšem zapovjedniku Glavnog štaba Armije Bosne i Hercegovine Rasimu Deliću, optuženom za ratne zločine, doznaje se iz ICTY-a.

Pedesetdevetogodišnji Rasim Delić, jedan od rijetkih Bošnjaka kojem se sudi u Haagu, dobrovoljno se predao u februaru 2005. Tužitelj je zatražio 15 godina zatvora za Delića, na suđenju koje se odvijalo od 9. jula 2007. do 11. juna 2008. godine u Haagu, prenio je AFP.

Rasim Delić odgovara za četiri tačke optužnice zato što nije spriječio ni kaznio zločine nad Srbima i Hrvatima koje su počinili pripadnici "El Mudžahida", odreda islamističkih boraca koji su pomagali Bošnjacima za vrijeme rata 1992.-1995.

Prema Delićevim advokatima, bivši zapovjednik Armije BiH nije imao stvarnu kontrolu nad djelovanjem pripadnika ove formacije.
(FENA)

by **jaran** on Wed 8 Oct - 22:28

PRIZIVNI sud u Haagu potvrdio je danas kaznu zatvora od 35 godina za bivšeg političkog vođu Srba u Hrvatskoj Milanu Martiću, ujedno i bivšem predsjedniku samoproglašene Republike Srpske Krajine za zločine počinjene u razdoblju od 1991. do 1995. godine.
Žalilo se Tužiteljstvo i Martićevi branitelji
Podsjetimo već prije Haški sud izrekao je nepravomoćnu presudu, a osuđen je za 18 od 19 točaka optužnice. Između ostalog za progon, ubojstva, zatvaranje, mučenje, deportaciju nesrpskog stanovništva s okupiranih područja Hrvatske, pljačku njihove imovine i druge zločine. Tužiteljstvo je zbog težine Martićevih zločina, koji uključuju silovanje, ubojstva, mučenje, razaranje sela, pljačku i progon nesrpskog stanovništva, tražilo kaznu doživotnog zatvora.
Žalbu na presudu uložilo je haško Tužiteljstvo i to zbog pravne pogreške Raspravnog vijeća kao i branitelji Martića zbog "pogrešaka prilikom utvrđivanja činjenica i zakonitosti presude". Martićeva obrana od Suda je tražila reviziju presude i proglašenje Martića nevinim po svim točkama optužnice. Također se traži znatno smanjenje kazne ukoliko žalbeno vijeće ukine krivnju po pojedinim točkama optužnice. Međutim, Prizivni se sud složio da je Martić kriv po 16 točaka optužnice.
Nije kriv zbog političkih stavova nego zbog zločina
Prizivni sud odbio je zahtjeve Martićevih branitelja navodeći kako nije bilo pogrešaka prilikom utvrđivanja činjenica, te da žalba na zakonitost presude nema temelja. Tako je još jednom potvrđena njegova odgovornost za zločine počinjene u selima Dubica, Baćina, Saborskom, Lipovači, Škabrnji, Nadinu i ostalim hrvatskim mjestima. Martić je odgovoran i za raketni napad na Zagrebu u svibnju 1995. godine kada je poginulo sedam ljudi, a više od 200 ih je ranjeno.
"Milan Martić nije osuđen za svoje političke stavove ili za političke ciljeve srpskog rukovodstva. Naime, prizivni sud smatra kako je Martić sljedeći svoje političke ciljeve, zajedno s drugim političkim i vojnim liderima počinio vrlo ozbiljne zločine", naglasio je danas predsjednik suda Fausto Pocar dodajući kako je uvažena žalba Tužiteljstva, no njihove primjedbe nemaju utjecaja na visinu kazne.
Milan Martić ostat će i dalje u Haškom zatvoru sve dok se ne riješi pitanje mjesta odsluženja kazne.

I.Ć.
Foto:AFP

by anđeo tuge on Sat 1 Nov - 22:16

31.10.2008. 12:34

Šešelju kazna do 250 eura

Vojislava Šešelja uprava pritvora u Haagu kaznila je sa 250 eura zato što su tijekom ljeta ove godine u njegovoj ćeliji pronašli dvije novčanice od 500 eura, 19 telefonskih kartica i dva neobilježena CD-a, javlja Press Online.

HAAG - Vojislava Šešelja uprava pritvora u Haagu kaznila je sa 250 eura zato što su tijekom ljeta ove godine u njegovoj ćeliji pronašli dvije novčanice od 500 eura, 19 telefonskih kartica i dva neobilježena CD-a, javlja Press Online.
Od Šešelja se u kolovozu tražilo objašnjenje za što su novac i predmeti pronađeni u njegovoj ćeliji, ali on je odbio konzultacije sa službenikom koji je zadužen za disciplinu u zatvoru.
- Budući da nije dao objašnjenje, novac, telefonske kartice i CD-ovi su zaplijenjeni i izrečena mu je novčana kazna od 250 eura, što je 25 posto od pronađene svote, stoji u obrazloženju suca.
Šešelj je uložio žalbu početkom listopada i tvrdio da nije bilo razloga za pretres ćelije. Tražio je da mu se vrate zaplijenjeni novac i predmeti, ali sud je odbio njegovu žalbu.

31.10.2008.
Pincom.info

by zike on Wed 5 Nov - 0:00

Sve Vijesti
Flash Datejavascript:emoticonp(':110919:')
superiska
SveVijesti -

Patrick Robinson novi predsjednik Haškog tribunala Ispis E-mail
04.11.2008. 22:09

Image
Sudija Patrick Robinson izabran je za novog predsjednika Haškog tribunala, saopćio je sud u Haagu. Robinson će na čelu Tribunala zamijeniti italijanskog sudiju Fausta Pocara, koji je tu dužnost obavljao u protekle tri godine. Istovremeno, za potpredsjednika Tribunala izabran je sudija O-gon Kwon iz Južne Koreje, umjesto Kevina Parkera iz Australije, koji je do sada bio na tom položaju, prenosi FTV.

Novog predsjednika i potpredsjednika, koji će na dužnost stupiti 17. novembra, izabrale su stalne sudije Tribunala na današnjoj plenarnoj sjednici. Robinson i Kwon su dugogodišnje sudije Tribunala, a obojica su, između ostalog, bili članovi sudskog vijeća na suđenju bivšem predsjedniku Srbije i SRJ Slobodanu Miloševiću od 2002. do 2006. godine.

svevijesti....

by **admin** on Sat 8 Nov - 9:15

Na potjernici USK

Uhapšeni u Holandiji je Senad Ahmetašević

U Holandiji je, prema nezvaničnim podacima, 5. novembra uhapšen Senad Ahmetašević zbog sumnje da je učestvovao u zločinima u Velikoj Kladuši.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH još nije zvanično obavješteno o hapšenju državljanina BiH u Holandiji.

Mediji su objavili da je, na osnovu potjernice Kantonalnog suda u Bihaću, uhapšen državljanina BiH Senad Ahmetašević, osumnjičen za učešće u zločinima počinjenim na području Velike Kladuše u toku 1993. godine.

Prema pisanjima holandskih i bh. medija, Ahmetašević koji je navodno bio pripadnik Narodne odbrane Autonomne pokrajine zapadna Bosna, sumnjiči se za ubistva ratnih zarobljenika.

Kako danas prenosi BIRN Justice Report, holandski mediji javljaju i da će sud u Haagu 12. januara 2009. godine saslušati zahtjev za ekstradiciju.

"Nenaoružana žrtva je ležala na tlu kada je pogođen u glavu, vrat i leđa iz automatskog oružja. Umro je na licu mjesta", pišu mediji u Holandiji o njegovom učešću u ubistvima ratnih zarobljenika.

Ahmetašević je navodno u Holandiju došao 1995. godine, nakon čega je zatražio azil.

Na spisku Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona s imenima osoba za kojima su raspisane potjernice stoji ime Senada Ahmetaševića zvani Glavonja. Za njim se traga od početka februara 2007. godine.

Prema ovoj potjernici sumnjiči se za učešće u zločinima prema civilnim stanovništvom. Isto ime i prezime stoji i na potjernici Federalne uprave policije, ali piše da se traži zbog zločina počinjenih nad ratnim zarobljenicima.

U obje potjernice piše da je Ahmetašević rođen 1968. godine u Donjoj Vidovskoj, općina Velika Kladuša.
(FENA)

by osa on Mon 17 Nov - 15:31

24SI - Iz budžeta Haškog tribunala godišnje se za troškove odbrane optuženih izdvaja 13 miliona dolara. Zahvaljujući ovom novcu Tribunala u nekim slučajevima se isplati biti haški optuženik. Ove sedmice u Haškom tribunalu je završen dokazni postupak tužilaštva na suđenju Milanu i Sredoju Lukiću, koji su optuženi za teške ratne zločine u Višegradu 1992. godine.
Posljednji svjedok tužilaštva Hamdija Vilić je rekao da mu je nuđeno 100.000 eura za lažno svjedočenje u korist prvooptuženog Milana Lukića. Pošto su mu, po njegovim riječima, tu visoku sumu nudili izaslanici odbrane, nametnulo se pitanje ko i kolikim sredstvima finansira branioce haški optuženika.

Kad je riječ o odbrani haških optuženika, poznata uzrečica "Kadija te tuži, kadija ti sudi" mogla bi da glasi: "Kadija te tuži, kadija te brani". Jer, iz budžeta Haškog tribunala godišnje se izdvaja više od 13 miliona dolara za troškove odbrane. Optuženi treba da dokaže da je slabog imovnog stanja i da ne može plaćati advokate i njegovoj odbrani će se otvoriti pristup Tribunalovoj kasi. Uz rijetke izuzetke, to koriste svi haški optuženici.

Izuzeci su, primjera radi, bili Slobodan Milošević, koji nije priznavao Tribunal i nije htio ni njegove pare ili Tihomir Blaškić koji je osuđen na 45 godina zatvora, ali mu je u žalbenom postupku kazna smanjena na devet godina. Da li su oni trošili po pola miliona dolara godišnje za svoju odbranu nije poznato, ali ostali jesu. Odbrana svakog optuženika u prosjeku košta Tribunal po pola miliona dolara godišnje. Tu sumu mahom odnesu advokati, ali praznih džepova ne ostanu ni optuženi.

U jednoj internoj istrazi prije šest godina sekretarijat Tribunala je utvrdio da je optuženik Zoran Žigić, za četiri godine u pritvoru Haškog tribunala "zaradio" više od 200.000 eura. Najveći dio te sume primio je od svojih branilaca, banjalučkog advokata Sime Tošića i beogradskog Slobodana Stojanovića na osnovu - kako je sam Sekretarijat Tribunala saopštio - "razrađene šeme podjele honorara". Žigić je osuđen na 25 godina zatvora zbog ubistava i mučenja zatočenika u logorima Omarska i Keraterm, iako je njegova odbrana olakšala budžet Tribunala gotovo za milion i po dolara.

Američki advokat Michael Karnavas je 2004. optužio svog klijenta Vidoja Blagojevića za takozvani "fee-splitting", to jest zahtjev za podjelom honorara. Karnavas je, istina, povukao tu verbalnu optužbu, ali sam taj incident otkriva mogućnost takvih pojava, i navodi na gorak zaključak da se u izvjesnim okolnostima isplati biti haški optuženik. Pomenuti Žigić, predratni taksista u Prijedoru, samo u kantini pritvora u Sheveningenu je za četiri godine potrošio 33.175 eura.

U kuloarima Tribunala može se čuti da ima onih koji su prošli i bolje nakon licitiranja u stilu: ko da više da me brani. To je, naravno, krivično djelo, i stoga su činjenice duboko skrivene, ali je i javna tajna da taj fenomen postoji.

(deutsche welle)

by osa on Tue 18 Nov - 15:59

Haški tužilac očekuje Mladića u Hagu do nove godine
18.11.2008. 11:53

Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc prenio je zvaničnicima Srbije da očekuje Ratka Mladića u Hagu do Nove godine - piše beogradski "Pres".

"Glavni tužilac jasno je rekao da bi skoro hapšenje Ratka Mladića promenilo izveštaj i da njegovo hapšenje očekuje do kraja ove godine", rekao je sagovornik lista iz srpskog Akcionog tima za okončanje saradnje sa Haškim tribunalom.

On je naveo da je srpska strana obavijestila Bramerca detaljno o tome šta je sve urađeno u svim aspektima saradnje, da se radi intenzivnije nego ikada i da je Srbiji više nego njemu u interesu da se završi saradnja.

"Rekli smo mu da ne možemo da obećamo da će Mladić biti u Hagu u nekom roku jer nemamo nikakve informacije gde je, kao ni da li se nalazi u Srbiji, ali da se na njegovom pronalaženju radi punim kapacitetom", navodi sagovornik "Presa".

On kaže da je Bramerc rekao da u svom izvještaju "saradnju sa Srbijom neće ocijeniti ni pozitivno ni negativno, već da će taksativno i konkretno navesti šta je urađeno, a koji su propusti".

Prema istom izvoru, Bramerc je istakao da je i dalje najveća zamjerka to što je Mladić na slobodi.

Haški tužilac će izvještaj Savjetu bezbjednosti UN, u kome će ocijeniti saradnju Srbije i Tribunala, podnijeti već krajem sljedeće nedelje.

Bramerc će o izvještaju govoriti u UN 12. decembra, a u međuvremenu će i zvaničnicima u Briselu referisati o saradnji sa Srbijom.

Od Bramercovog izvještaja zavisi i dalji napredak Srbije ka EU.

(Svevijesti.ba/Srna)

by zike on Thu 4 Dec - 15:12

24SI - Švedska je saopštila da je odbila drugi zahtjev haške osudjenice i bivše predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić da bude puštena na slobodu. Švedska vlada nije obrazložila današnje odbijanje 78-godišnje osudjenice da bude prevremeno puštena iz švedskog zatvora u kome služi 11-godišnju kaznu za ratne zločine.
Plavšićka, koja bi trebalo da izađe iz zatvora 2013. godine, bila je vodeća figura u vladi bosanskih Srba tokom rata od 1992. do 1995. godine, a osuđena je za planiranje "etničkog čišćenja" nesrpskog stanovništva koje je živjelo u oblastima pretežno naseljenim Srbima.

Ona je u junu ove godine tražila da bude oslobođena iz zatvora zbog poodmaklih godina i lošeg zdravlja.

Švedska je, takođe, u aprilu 2004. odbila njen prvi zahtjev za oslobađanje iz zatvora.

Biljana Plavšić je jedina žena osuđena u Haškom tribunalu, zbog zločina protiv čovječnosti. Na izdržavanju kazne u ženskom zatvoru Hinsenberg u švedskom gradu Orebro nalazi se od juna 2003. godine.

(srna)

by Beba on Mon 19 Jan - 19:04

Krvnik se žali što nema novca za odbranu
Ratni zločinac Karadžić izjavio da Tribunal hoće da ga "kazni" postavljajući uvjete za naknadu troškova...
19.01.2009. 18:12

Bivši lider Srba u Bosni i Hercegovini ratni zločinac Radovan Karadžić žalio se u ponedjeljak tokom proceduralnog saslušanja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu što nije dobio sredstava koja su mu bila odobrena za odbranu.
Karadžić je izjavio da Tribunal hoće da ga "kazni" postavljajući uvjete za naknadu troškova njegovoj ekipi za odbranu, koja se sastoji od "najeminentnijih advokata".

Karadžić se u ponedjeljak također žalio što su NATO-ove trupe 2. decembra izvršile pretres u kući njegove supruge u Bosni i Hercegovini.

U ponedjeljak je opet ponovio optužbe na račun tužitelja.

Prema njegovom mišljenju, sudac odbija da mu preda dokumente o sporazumu zaključenom s američkim pregovaračem Richardom Holbrookeom koji bi trebalo da ga štiti od sudskog gonjenja, ako se on, zauzvrat, povuče iz javnog života.

by **jaran** on Sat 24 Jan - 23:34

Puhovski: U Oluji i posle nje počinjeno etničko čišćenje

Autor: Tanjug | Foto:Index.hr | 24.01.2009. - 22:48

U toku operacije Oluja i posle nje počinjeno je etničko čišćenje, jer je svoja boravišta napustilo između 120 i 150.000 Srba, od kojih su veliku većinu činili seljaci, koji svoje domove napuštaju samo ako imaju osećaj da im je život ugrožen, izjavio je bivši predsednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski.

Puhovski je trebalo da kao svedok tužilaštva u protekla dva dana da iskaz u procesu koji se vodi pred Haškim tribunalom protiv trojice hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, ali pošto se odužilo svedočenje pre njegovog, njegov dolazak u Hag je, kako je naveo, pomeren na 12. februar.
Puhovski je zagrebački "Radio 101" objasnio kako ga Tribunal traži za svedoka zbog toga što je bio autor "dela teksta, uvoda u objavljene dokumente koje je HHO u obliku knjige objavio pre nekoliko godina kao svoj stav prema čitavoj situaciji u doba Oluje", iako je predsednik HHO-a tada bio Ivan Zvonimir Čičak.
"Bitno je da smo mi u tim dokumentima objavili sedamstotinak imena žrtava, a nikad nijedno ime nije bilo javno osporeno, izdržala su proveru. Stvar je za zaključak suda šta ti podaci znače u konkretnom postupku", rekao je Puhovski.
blic

by PERZEfona on Sun 25 Jan - 11:47

Bitno da se vrsi pritisak na Srbiju...
Sto ne vrse rep. Srpkoj?

Dosta je vise, mi nemamo nista sa njima

by zike on Wed 4 Feb - 1:51

Oružje u Mostaru su dobivali i Hrvati i Bošnjaci

Utorak, 03 Veljača 2009 12:15

DEN
HAAG - Na suđenju Jadranku Prliću i ostalim visokim dužnosnicima
HZ-HB-a jučer je svoje svjedočenje započeo svjedok obrane Slobodan
Božić, koji je tijekom vremena opisanog u optužnici radio kao zamjenik
Ureda za obranu na čijem je čelu bio optuženi Bruno Stojić. Govoreći o
ustroju i djelovanju Ureda za obranu Božić je kazao kako je optuženi
Stojić bio na čelu ove institucije sve do 10. studenoga 1993. kada je
preko televizije čuo kako je objavljen novi sastav Vlade tada već
HR-HB.

Naoružavanje

No, tijek jučerašnjeg
svjedočenja okrenuo se prema počecima ustroja obrane u BiH, tako da je
Božić napomenuo kako je tijekom 1991. tadašnji MUP BiH, čiji je
zamjenik bio Bruno Stojić, počeo naoružavati bošnjački i hrvatski narod
u BiH. To se događalo zbog činjenice da je JNA oduzela sve oružje
Teritorijalnoj obrani, odnosno narodu, a s obzirom na sva događanja u
Hrvatskoj i prebacivanja vojnih postrojbi iz Slovenije, osjećalo se da
dolazi teško vrijeme te je stoga trebalo pokušati koliko je moguće
naoružati bošnjački i hrvatski narod. Jedan od legalnih načina koji je
imao MUP BiH, istaknuo je Božić, bio je naoružavanje pričuvnog sastava
MUP-a. Oružje koje je stizalo u Mostar, dodao je on, zatim se
raspodjeljivalo i Hrvatima i Muslimanima, te je posebno naglasio da su
sve zavjese pale onda kada je policija u Hercegovini, na čijem je čelu
tada bio on, već otkrila kako je JNA naoružavala Srbe u istočnoj
Hercegovini.

Zaustavljanje tenkova

Božić
se osvrnuo i na događaj zaustavljanja tenkova pred Širokim Brijegom, a
u dramatičnim okolnostima koje su tada vladale rješenje je pokušao
pronaći tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić.
Istovremeno dok je Kljujić bio na pregovorima u kasarni JNA u Mostaru,
Božić tvrdi da je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pokušao stupiti u
kontakt s njim, no zbog prekinutih veza to nije bilo moguće.

Piše: D. Pušić

by Beba on Sat 14 Feb - 10:02

Karadžiću dopušten razgovor s novinarkom
Prva novinarka koja će dobiti intervju s haškim optuženikom bit će Zvezdana Vukojević koja radi za nizozemski sedmičnik Revu...
13.02.2009. 22:41

Haški sud (ICTY) dopustio je bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću razgovor s novinarkom, objavio je Reuters pozivajući se na sudske spise.
Prva novinarka koja će dobiti intervju s haškim optuženikom bit će Zvezdana Vukojević koja radi za nizozemski sedmičnik Revu.

Potpredsiednik ICTY-a sudac O-gon Kwon je, usvajajući zahtjev optuženog, dozvolio Karadžiću da sa novinarkom kontaktira "na daljinu" - "pisanom prepiskom, u telefonskom razgovoru ili na drugi način koji sudski sekretarijat smatra primjerenim", stoji u odluci sudskog vijeća.

Karadžić je u novembru zatražio susret s novinarkom Vukojević kako bi odgovorio na medijske rasprave o njegovoj situaciji, ali je njegov zahtjev sud odbio. Žalio se i sad mu je sud djelomično izašao u susret.

U sudskoj se odluci navodi da će se sva komunikacija između njih dvoje nadzirati i da bi protiv Vukojević, ne bude li se pridržavala pravila suda, mogla biti pokrenuta istraga, a možda i postupak zbog nepoštivanja suda.

Karadžiću se u Den Haagu sudi po optužnici za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1992.–1995.

Ratni zlocinci-vijesti

Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti

Re: Ratni zlocinci-vijesti