Ratni zlocinci-vijesti

First topic message reminder :

Prioriteti Haškog tribunala Ratko Mladić i pritisak na Srbiju, izjavio glavni tužilac
04. 03. 2008.
Hag/Brisel - Prioritet Haškog tribunala ostaje hapšenje Ratka Mladića i nastavak pritiska na Srbiju, izjavio je novi tužilac Tribunala Serž Bramerc u intervjuu briselskom dnevniku "Soar". Odgovarajući na pitanje da li smatra da je Mladić u Srbiji, Bramerc je rekao da za sada nema razloga da vjeruje da se ne nalazi u Srbiji, ali da što se tiče Radovana Karadžića nema informaciju o mjestu njegovog boravka.

ma znaju oni gdje su ove Poglavice samo nece da kazu

Karadžiću dopušten razgovor s novinarkom
Prva novinarka koja će dobiti intervju s haškim optuženikom bit će Zvezdana Vukojević koja radi za nizozemski sedmičnik Revu...
13.02.2009. 22:41

Haški sud (ICTY) dopustio je bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću razgovor s novinarkom, objavio je Reuters pozivajući se na sudske spise.
Prva novinarka koja će dobiti intervju s haškim optuženikom bit će Zvezdana Vukojević koja radi za nizozemski sedmičnik Revu.

Potpredsiednik ICTY-a sudac O-gon Kwon je, usvajajući zahtjev optuženog, dozvolio Karadžiću da sa novinarkom kontaktira "na daljinu" - "pisanom prepiskom, u telefonskom razgovoru ili na drugi način koji sudski sekretarijat smatra primjerenim", stoji u odluci sudskog vijeća.

Karadžić je u novembru zatražio susret s novinarkom Vukojević kako bi odgovorio na medijske rasprave o njegovoj situaciji, ali je njegov zahtjev sud odbio. Žalio se i sad mu je sud djelomično izašao u susret.

U sudskoj se odluci navodi da će se sva komunikacija između njih dvoje nadzirati i da bi protiv Vukojević, ne bude li se pridržavala pravila suda, mogla biti pokrenuta istraga, a možda i postupak zbog nepoštivanja suda.

Karadžiću se u Den Haagu sudi po optužnici za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1992.–1995.

Karadžić od ICTY-a traži da mu ne sudi


SARAJEVO- Radovan Karadžić je podnio zahtjev Tribunalu u Haagu (ICTY) da odustane od njegovog daljnjeg procesuiranja zbog toga što, kako smatra, tamošnje tužiteljstvo “ometa proces”, javio je danas BIRN - Justice Report.

U dopisu koji je Karadžić uputio Tribunalu stoji da smatra kako je pretres obavljen 2. prosinca 2008. godine na Palama, u kući njegove supruge Ljiljane, narušavanje procesa i zastrašivanje njegovih potencijalnih svjedoka.

Karadžić navodi da su “međunarodne snage” pretresle kuću njegove supruge u tri ujutro u potrazi za određenim dokumentima.

Ovom dopisu je priložena je i naredba Suda BiH da se izvrši pretres i izuzmu određeni dokumenti.

“Kako su mediji izvijestili, vojnici su viđeni kako iznose kutije i kofere iz kuće. Glasnogovornik NATO snaga u BiH Derek Chappell je rekao da je svrha pretresa u tri ujutro bila ispitivanje članova Karadžić o njegovim vezama s haškim bjeguncima”, navodi se u dopisu, uz koji je priložen i videomaterijal s pretresa na Palama.

Karadžić postavlja i pitanje zašto su potrebni ovakvi pretresi nakon toliko godina ako Tužiteljstvo ima jak slučaj protiv njega.

Haškom tribunalu je Karadžić dostavio i niz zahtjeva u kojima traži pristup dokumentima, javnim i zatvorenim, korištenim na nekim drugim suđenjima, među kojima i na suđenjima Rasimu Deliću, Sretenu i Milanu Lukiću, Momčilu Perišiću...

Radovan Karadžić se nalazi u pritvoru Tribunala od srpnja 2008. godine. Do sada je održano niz statusnih konferencija na kojima se raspravljalo o pretprocesnim radnjama.

Prema najavama iz Tribunala, suđenje bi moglo početi ovog ljeta.


15.4.2009.
Pincom.info

Karadžićev savjetnik postao efendija


SARAJEVO - Ljubo Grković, visoki dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova BiH i prvi šef kabineta Radovana Karadžića, na službenim dokumentima se potpisuje kao efendija Grković, što je jedinstven slučaj kada je riječ o predstavnicima srpskog naroda u institucijama BiH.

Nezavisne su došle do službenog dokumenta MVP-a, točnije zabilješke o razgovoru s predstavnicima MVP-a Srbije, na čijem kraju je navedeno da je "zabilješku sastavio Ljubo ef. Grković, šef odsjeka za Aziju i Afriku".

Efendija Grković nije želio objasniti zbog čega na službenim dopisima koje potpisuje u Ministarstvu vanjskih poslova dodaje zvanje efendija.

U samom značenju turske riječi efendija, koja na srpskom znači gospodin, i ne bi bilo toliko nečeg spornog da je ne upotrebljava čovjek koji je tijekom rata i neposredno nakon njegovog završetka, svojim izjavama i dužnostima koje je obavljao slovio za srpskog nacionalistu.

Također, u srpskom narodu, za onoga tko uzme zvanje efendija se kaže da je promijenio vjeru. Je li to slučaj i s efendijom Grkovićem ostaje nejasno.

Inače, efendija Grković, predratni novinar "Oslobođenja", neposredno pred početak rata i za vrijeme rata bio je blizak suradnik Radovana Karadžića, a i prvi je obavljao dužnosti šefa njegovog kabineta.

Osim savjetovanja Karadžića, efendija Grković je neposredno poslije rata bio i šef predstavništva Ministarstva vanjskih poslova RS u Australiji.

17.4.2009.
Pincom.info

ICTY
Karadžić dobio dokument o dogovoru s Holbrookom
U Hagu je danas objavljen dokument u kome se navodi da je odbrana bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića od američke vlade dobila važan dokument, koji potvrđuje postojanje sporazuma između Karadžića i bivšeg američkog izaslanika za Balkan Richarda Holbrooka, javlja dopisnik Srne

Tim odbrane zatražio je dodatno vrijeme za predaju zahtjeva za odbacivanje optužnice i obustavu postupka, zasnovanog na tvrdnji da je Holbrook u ime međunarodne zajednice u julu 1996. Karadžiću garantovao imunitet pred Haškim tribunalom ukoliko se povuče iz javnog života.


Prema dokumentu koji je objavljen u Hagu, odbrana je od američke vlade 15. aprila dobila "važan dokument, koji potvrđuje postojanje sporazuma". U zahtjevu odbrane navodi se da se od američkih vlasti očekuju i drugi dokumenti koji se odnose na sastanak na kojem je postignut sporazum.

U podnesku se navodi i da je Karadžićev pravni savjetnik Peter Robinson 16. aprila ove godine u Washingtonu intervjuisao američkog diplomatu Philipa Goldberga, koji je na sastanku Holbrooka sa bivšim predsjednikom Srbije i SR Jugoslavije Slobodanom Miloševićem vodio bilješke.

Među dokumentima koji je Karadžićev pravni tim dobio ne nalaze se bilješke, zapisnici ili snimci sa sastanka, a od vlasti SAD je zatraženo da ih potraže i, ukoliko ih pronađu, dostave i te materijale.

Kako se u podnesku navodi, Karadžićev pravni savjetnik je u razgovoru sa ambasadorom Goldbergom saznao da su na sastanku Holbrooka i Miloševića 18. jula 1996. bili prisutni i predstvanici Združenog generalštaba oružanih snaga SAD, Pentagona i Savjeta za nacionalnu bezbednost. Odbrana je tim povodom zatražila da vlasti SAD pretraže i njihove arhive i dostave materijale sa sastanka.

Prema ranijem nalogu sudskog vijeća, odbrana je zahtjev za odbacivanje optužnice trebalo da preda najkasnije sutra.

Radovan Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i još 11 opština BiH, za progone i druge zločine, uključujući i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce.
(SRNA)

Radić traži odštetu za vrijeme provedeno u Den Haagu


Beograd, 24.04.2009., 18:33 | T.V.



Umirovljeni kapetan negdašnje JNA Miroslav Radić, kojega je Haaški sud oslobodio optužaba za zločine u Vukovaru, danas je, na ročištu na općinskom sudu u Beogradu, obrazložio svoju tužbu kojom traži odštetu od Srbije za vrijeme provedeno u Haagu.



Miroslav Radić (Arhivska fotografija)



Radić, koji od države traži oko 540 tisuća eura odštete za četiri i pol godine provedene u Haagu, kazao je da je ondje obolio od neizlječive bolesti kralježnice, zbog koje mora svaki dan uzimati lijekove protiv bolova. Osim toga, Radić tvrdi da uzima lijekove zbog psihičkih tegoba. Radić je dodao da je 2003., kad se predao, imao dva maloljetna sina i suprugu s kojom se, kad se vratio u Srbiju, sporazumno rastao te da se od 2001., kad mu je određena mirovina, do predaje udaljio od obitelji zbog pritisaka i upozorenja da bi ga ljudi iz obavještajnih služba mogli oteti u nazočnosti obitelji.
>> Bivši haaški optuženik Radić tuži Srbiju za naknadu štete
Obrazlažući navode svoje tužbe kojom od Srbije traži odštetu, Radić je kazao da se odštetom ne želi obogatiti, već da želi utvrditi smatra li Srbija, koje je državljanin, da i njemu pripada 'ono što pripada svim ljudima na svijetu koji su bili u sličnu položaju'.
Odvjetništvo odbacilo zahtjev jer se postupak nije vodio na srbijanskom teritoriju
Na pripremnom ročištu o Radićevoj tužbi sredinom veljače srbijansko državno odvjetništvo zatražilo je da se odbaci njegov zahtjev. Predstavnica državnog odvjetništva tada je kazala da država ne može odgovarati za naknadu štete Radiću jer se kazneni postupak protiv njega nije vodio na srbijanskom teritoriju te je Radićeve opunomoćenike uputila na Vijeće sigurnosti UN-a. Radićev opunomoćenik Slobodan Pavlović ustvrdio je, međutim, da je SR Jugoslavija, kao pravni preteča Srbije, donijela zakon o suradnji s Haaškim sudom te da su, po tom dokumentu, odluke tribunala obvezatne i za srbijansko pravosuđe.
Radićevi odvjetnici podnijeli su potkraj listopada 2008. sudu u Beogradu odštetnu tužbu protiv države jer je Radić proveo četiri i pol godine u pritvoru Haaškog suda, nakon čega je oslobođen optužaba. Radić je u jesen 1991. zapovijedao prvom četom prve gardijske motorizirane brigade JNA na ratištu u Vukovaru i bio je, zajedno s pukovnikom JNA Milom Mrkšićem i majorom Veselinom Šljivančaninom, optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnih zakona i običaja.Haaški je sud 27. rujna 2007. osudio Mrkšića na 20 i Šljivančanina na pet godina zatvora, a Radić je oslobođen svake odgovornosti.

Srebrenica - odluka vojnog i političkog vrha RS



Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić dogovara se sa bivšim političkim vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem


"S obzirom na sve što znam, mislim da su cilj i odluka političkog i vojnog vrha RS bili da se enklava Srebrenica eliminiše", izjavio Momir Nikolić u završnici suđenja sedmorici oficira vojske i policije RS u Hagu.






U završnici suđenje sedmorici oficira vojske i policije bosanskih Srba, optuženih za zločine u Srebrenici i Žepi, punih šest dana svjedočio je Momir Nikolić, bivši načelnik bezbjednosti Bratunačke brigade VRS. On je 2003. godine priznao odgovornost za deportacije Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995., osuđen prvo na 27 godina, ali mu je poslije kazna smanjena na 20 godina zatvora. Kaznu izdržava u Finskoj. Na klupu za svjedoke u Hagu pozvalo ga je sudijsko vijeće. Momir Nikolić je, odgovarajući na pitanja tužioca, sudija i branitelja optuženih, isticao da je sudbina zarobljenih Bošnjaka bila jasna čim je Srebrenica pala u ruke snaga Vojske Republike Srpske.



Likvidacija vojno sposobnih Bošnjaka



Već 12. jula, tvrdio je on, optuženi Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa, rekao mu je "da će žene i djeca iz Potočara biti deportovani, a vojno sposobni muškarci izdvojeni i pobijeni". Dan kasnije, tvrdio je takođe Momir Nikolić, optuženi Ljubiša Beara je u sjedištu Srpske demokratske stranke u Bratuncu takođe saopštio da će zatočeni vojno sposobni Bošnjaci biti pogubljeni, a svi ostali prisilno premješteni.



Bildunterschrift: Momir Nikolić (lijevo) izjavio je da misli da je odluka vojnog i političkog vrha RS bila da eliminiše Srebrenicu



"Ja tačno znam da je prvi zadatak bio da se razdvoje fizički dvije enklave, Žepa i Srebrenica. Nakon što je izvršeno razdvajanje, naredni zadatak je bio da se enklava Srebrenica svede na gradsko područje. Otpor je bio slab i, umjesto da se svede na gradsko područje, enklava Srebrenica je zauzeta. Mada je teoretski postojala mogućnost da neko ostane tamo, praktično su svi Muslimani koji su bili u Potočarima nasilno premješteni", rekao je svjedok suda.



Odluka o eliminaciji enklave



Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Civilne vlasti dale inicijativu o izmještanju grobnica



Članove sudskog vijeće zanimalo je da li su odluke o prisilnom premještanju civilnog srebreničkog stanovništva i egzekuciji vojno sposobnih bošnjačkih muškaraca donesene na nivou političkog ili vojnog rukovodstva Republike Srpske.



"Gospodin Mladić je donosio sve odluke. Da li su one bile usaglašene sa odlukama političkog vrha ili političara, ja to stvarno ne znam. Ali s obzirom na sve ono što znam, mislim da su cilj i odluka kako političkog tako i vojnog vrha bili da se enklava Srebrenica eliminiše kao enklava", bio je odgovor.



Izmještanje ubijenih



Na kraju svjedočenja sudije su pitale Nikolića, na čiji zahtjev su tijela 8 000 pobijenih Bošnjaka premještena iz prvobitnih masovnih grobnica u nove, u čemu je i on sam učestvovao.



Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Odluka bila da se Srebrenica eliminiše kao enklava



"Inicijativa da se izmjeste grobnice pokrenuta je od civilnih vlasti. Ta operacija je navodno trebalo da bude tajna i zato su tajno premještanje trebalo da vode organi bezbjednosti. Ali niti je to bila tajna operacija, niti je ličila na bilo šta tajno: bio je veliki broj učesnika i angažovanih sredstava. I nikako ta operacija nije mogla biti tajna."



Ispitivanjem svjedoka suda Momira Nikolića, koji je teško teretio četvoricu od sedam optuženih - Ljubišu Bearu, Vujadina Popovića, Dragana Nikolića i Ljubomira Borovčanina - posljednje suđenje u Haškom tribunalu za zločine u Srebrenici primiče se kraju.





Autor: Dževad Sabljaković

Odg. urednik: Jasmina Rose

Karadžić: Pikarova je pristrasna zbog izjava o Srebrenici



Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Bivši lider bosanskih Srba u sudnici Haškog tribunala


Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio je Haškom tribunalu zahtjev za izuzeće sutkinje Mišel Pikar (Michelle Picard) iz vijeća koje će mu suditi po optužnici za genocid i ratne zločine u BiH.






U juče (1.5.2009.) objavljenom podnesku, Karadžić je taj zahtjev obrazložio tvrdnjom da Pikar ne može biti nepristrasan sudija zato što je kao članica i predsjednica Doma za ljudska prava BiH od 1996. do 2003. donosila odluke i davala izjave koje "ostavljaju neprihvatljivi utisak pristrasnosti".



"Službovanje sudije Pikar u bosanskom Domu za ljudska prava, instituciji koja je stvorena u Dejtonu, njeno učešće u donošenju odluke o suštini događaja u Srebrenici, Bratuncu i Višegradu i njeno djelovanje na strani muslimanskih žrtava, a protiv srpskog entiteta, koga je stvorio i vodio Karadžić, stvara neprihvatljivi utisak pristrasnosti", navodi odbrana u zahtjevu za izuzeće.



"To zahtijeva diskvalifikaciju sudije Pikar iz svih stvari povezanih sa ovim slučajem", zaključuje se u zahtjevu.



Izjave o Srebrenici i vlastima RS kao dokaz



Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Masovna grobnica žrtava iz Srebrenice

Kao jedan od dokaza za navodnu pristrasnost Pikarove, Karadžić navodi njenu ocjenu iz 2003. godine da je u Srebrenici počinjeno "najveće i najužasnije masovno pogubljenje civila u Evropi poslije Drugog svjetskog rata". Obrana takođe citira i konstataciju Pikarove da su "vlasti RS bile direktno umiješane u nestanak civila, kao i u uništavanje dokaza o tim nestancima".



U donošenju tih zaključaka, Dom za ljudska prava BiH i sudija Pikar služili su se objavljenim pratećim materijalima za optužnicu koja Karadžića tereti za genocid u Srebrenici, tvrdi odbrana.



Karadžić i dalje insistira na imunitetu



Karadžić u podnesku nagovještava i da će tokom suđenja, kao i u zahtjevu za obustavu postupka zasnovanom na tvrdnji da mu je američki izaslanik Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) garantovao imunitet, dovoditi u pitanje "legitimitet Dejtonskog sporazuma i onih koji su ga osmislili".



Premda je Karadžić, koji se zastupa sam uz pomoć pravnih savjetnika na čelu sa američkim advokatom Piterom Robinsonom (Peter), zahtjev za izuzeće uputio predsjedavajućem raspravnog vijeća, sudiji Ijanu Bonomiju (Iain Bonomy), za očekivati je da će o njemu odlučivati predsjednik Tribunala Patrik Robinson(Patrick) ili posebno sudsko vijeće koje će on imenovati.



Pored sudija Bonomija i Pikarove, u raspravnom vijeću koje bi trebalo da vodi suđenje Karadžiću je i sudija Kristof Flige (Christoph Flügge) iz Njemačke.



Autor: beta

Odg. urednik: Azer Slanjankić

Velika posjeta glavnog tužitelja regiji



Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Brammertza očekuju mnogi sastanci tokom tri dana u BiH


Hoće li Haški sud uskoro okončati svoj rad? Praćen ovim pitanjem glavni tužitelj Haškog suda posjećuje BiH, Hrvatsku i Srbiju. Posjeta je u okviru priprema za podnošenje redovnog izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a.






Glavni tužitelj Haškog suda Serž Bramerc (Serge Brammertz) ostaje tri dana u Bosni i Hercegovini. Osim sa zvaničnicima Bosne i Hercegovine i predstavnicima međunarodne zajednice, Bramerc će razgovarati i sa zvaničnicima bh pravosuđa te predstavnicima udruženja koja okupljaju žrtve i članove porodica žrtava proteklog rata.



Za danas, prvog dana posjete Sarajevu, planiran je susret sa Visokim predstavnikom međunarodne zajednice i specijalnim predstavnikom Evropske unije u BiH, Valentinom Inzkom. Predstavnici udruženja žrtava u BiH će prilikom susreta sa Bramercom insistirati da u svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a glavni haški tužitelj predloži produženje mandata Haškog suda, rekla je u izjavi za Deutsche Welle predsjednica udruženja "Žene žrtve rata" Bakira Hasečić. "Želimo da se haški sud ne zatvori sve dok su optuženi Ratko Mladić i Goran Hadžić na slobodi", izjavila je Bakira Hasečić.



Procesuiranje ratnih zločina presporo



Udruženja žrtava rata u BiH prenijeće Bramercu nezadovoljstvo tempom procesuiranja ratnih zločina pred domaćim pravosuđem, posebno na entitetskim i lokalnim sudovima. Udruženja će, također, insistirati da se Bramerc pred Vijećem sigurnosti UN-a založi za produženje mandata stranim tužiteljima i sudijama u Sudu i Tužiteljstvu BiH. Iznijeće i primjedbe na bh. krivični zakon. "Treba biti jedan jedinstven krivični zakon na državnom nivou za procesuiranje ratnih zločinaca, a sada ih imamo četiri ili pet", kazala je Bakira Hasečić. Udruženja su nezadovoljna provođenjem strategije za procesuiranje ratnih zločina, o čemu će upoznati tužitelja Bramerca.



Planirano je da Bramerc, u okviru pripreme izvještaja Vijeću sigurnosti, tokom ovog mjeseca posjeti Beograd i Zagreb. Haško tužiteljstvo od Hrvatske zahtijeva više od sto dokumenata vezanih uz predmet "Gotovina, Čermak i Markač". Tužiteljstvo je uvjereno da su spomenuti dokumenti nastali u vrijeme “Oluje”. Hrvatska, međutim, smatra da se ne radi o broju od 100, nego od ukupno 23 dokumenta. Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović kazao je da se odgovor na taj zahtjev tužiteljstva sastavlja te će biti upućen Sudu u idućih nekoliko dana.



Zbog Mladića i Hadžića fokus Haškog tužiteljstva i dalje Srbija



Fokus interesovanja Haškog tužiteljstva i dalje je Srbija. Kako je planirano, Bramerc će u junu podnijeti izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Sa posebnom se pažnjom očekuje dio Bramercovog izveštaja koji se odnosi na Srbiju, jer su i mediji i javnost u Bosni i Hercegovini, ili barem oni u Federaciji BiH, uvjereni da se jedan od dvojice preostalih haških optuženika, general bivše Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, skriva upravo u Srbiji.



Ako bi izvještaj bio pozitivan po pitanju saradnje Srbije sa Haškim sudom, bila bi otklonjena posljednja prepreka za deblokiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Prelaznog sporazuma između Srbije i Evropske unije. Srbijanski mediji prenose da će Bramerc u Beogradu biti 11. i 12. maja. Prema još nepotvrđenim informacijama, u posjetu Bosni i Hercegovini uskoro bi trebalo da doputuje i predsjednik Haškog suda Patrik Robinson. To bi bila njegova prva zvanična posjeta ovoj zemlji otkako je u novembru prošle godine izabran na tu funkciju.





Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović

Bramerc: Važno uhapsiti Mladića i suditi mu paralelno sa Karadžićem


Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc (Serge Brammertz) izjavio je danas u Sarajevu da nema sumnje u dalji rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, "pogotovo nakon hapšenja Radovana Karadžića". Bramerc je dodao da je veoma važno da se uhapsi i Ratko Mladić, kako bi se ta dva suđenja vodila uporedo. Kao veliki problem tužilac je naveo bjekstvo Radovana Stankovića iz zatvora u Foči i činjenicu da je on već dvije godine na slobodi a da za to još niko nije odgovarao. Bramerc je istakao da je od velikog znaccaja postizanje bilateralnih sporazuma zemalja regiona koji che uspostaviti mehanizme za onemogućavanje davanja utočišta ratnim zločincima", rekao je Bramerc tokom razgovora sa ministrom spoljnih poslova BiH Svenom Alkalajem.

Šljivančaninu 17 umjesto 5 godina zatvora





Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Spomenik ubijenim Hrvatima na farmi Ovčara u novembru 1991. godine


Žalbeno vijeće Haškog tribunala povećalo je na 17 godina kaznu Veselinu
Šljivančaninu, koji je prvobitno bio osuđen na pet godina, a Mili
Mrkšiću potvrdilo kaznu od 20 godina zatvora za pokolj na Ovčari.






Žalbeno vijeće
utvrdilo je da je Šljivančanin ipak bio odgovoran za pomaganje u
ubistvima 194 zatočena Hrvata na Ovčari. Stoga mu je povećalo kaznu
zatvora sa 5 na 17 godina za masakr hrvatskih zarobljenika na farmi
Ovčara nakon pada Vukovara u novembru 1991. godine. Većinom glasova
Vijeće je potvrdilo presudu od 20 godina zatvora prvooptuženom Miletu
Mrkšiću.

Kad
Kad je Vukovar, poslije stodnevne opsade, 20. novembra 1991. pao u ruke
jedinica JNA i srpskih paravojnih formacija, iz bolnice tog grada
odvedena su 194 čovjeka i uveče pogubljena na poljoprivrednom dobru
Ovčara. Za taj zločin u Haškom tribunalu optužena su trojica bivših
oficira bivše JNA. U prvostupanjskom postupku, završenom u rujnu 2007.
godine, Raspravno vijeće je proglasilo krivim bivšeg komandanta
Gardijske brigade, pukovnika Mileta Mrkšića, i osudilo ga na 20 godina
zatvora. Načelniku bezbjednosti te iste brigade Veselinu Šljivančanini
izrečena je kazna od pet godina zatvora. Trećeoptuženi Radić oslobođen
je krivice i pušten na slobodu.


http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4229564,00.html

| 11.05.2009 | 14:00 UTC
Holandski ljekari: Protiv Vojislava Šešelja se može nastaviti proces


Po odluci Pretresnog vijeća Haškog tribunala, pred kojim se sudi lideru srpskih radikala Vojislavu Šešelju, optuženom za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini, izvještaj holandskih ljekara-specijalista, koji su ga nedavno pregledali, objelodanjen je javnosti. U isto vrijeme devet beogradskih ljekara reagovalo je na taj izvještaj.
Predsjedavajući sudija Jean-Claude Antonetti je još početkom aprila naložio detaljan pregled optuženog Šešelja, pošto je beogradska štampa objavljivala alarmantne vijesti o teškom pogoršavanju njegovog zdravlja. Uz to Šešeljev pravni savjetnik Zoran Krasić je optuživao Tribunal da truje optuženog.
Zato je, po nalogu sudije Antonettija, Šešelja najprije pregledao pritvorski ljekar, a potom trojica holandskih specijalista. Njihov zaključak je da Šešelj nema ozbiljnih zdravstvenih smetnji, izuzev povremeno povišenog krvnog pritiska, što se može držati pod kontrolom odgovarajućim lijekovima. Najviše nevolja, rekli su, potiče od Šešeljeve gojaznosti: On ima 133 kilograma i zato mu je neophodna dijeta i više fizičkih aktivnosti.
Na te izvještaje reagovao je tim od devet ljekara iz Srbije, koji su osporili nalaze svojih holandskih kolega, ocijenivši ih površnim i neodgovornim. Po njihovoj ocjeni, Šešeljevo zdravlje je ozbiljno ugroženo zbog poremećaja funkcija jetre.
Dok ljekarski timovi razmjenjuju kontradiktorne nalaze, ostaje neizvjesno kad će se nastaviti ovo suđenje, koje je na zahtjev tužilaštva u februaru do daljnjeg prekinuto.

Hahahaha još su ga utovili.

Haški tribunal



Muhamed Šaćirbegović svjedoči protiv Perišića


Bivši
ministar vanjskih poslova BiH Muhamed Šaćirbegović svjedočit će
sredinom juna pred Haškim sudom (ICTY) protiv nekadašnjeg načelnika
Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića, objavio je u srijedu
ICTY.



Umirovljeni general Perišić optužen je za pomaganje u vršenju zločina
nad Bošnjacima i Hrvatima u Sarajevu, Zagrebu i Srebrenici koje su
1993.-1995., po optužnici, počinili pripadnici vojski "Republike
srpske" i "Republike srpske Krajine".

Optužnica protiv generala Perišića zasnovana je na tvrdnji da su te
vojske bile dio VJ-a i da im je on zapovijedao kao načelnik
Generalštaba.

Svedočenje Šaćirbegovića zakazano je za 15, 16, 17. i 18. juni, prenijele su agencije.

Šaćirbegović, koji je tokom rata u BiH bio njezin ambasador u UN-u,
iskaz će dati putem videoveze iz New Yorka, gdje živi, iako je haško
tužilaštvo, kako proizlazi iz odluke suda objavljene u srijedu, uložilo
velike napore da on dođe u Haag.

Na dužnosti ambasadora BiH u UN-u Šaćirbegović je bio od 1992. do
1996., a zatim od 1998. do 2000. godine. Između ta dva mandata je bio
bh. ministar vanjskih poslova.

Vlasti BiH su 2002. optužile Šaćirbegovića za utaju oko 2,5 miliona
dolara, nakon čega je on u SAD-u bio uhapšen u martu 2003.
Šaćirbegović, koji je državljanin SAD-a i BiH, 2004. je pušten iz
zatvora uz kauciju od šest miliona dolara.

Američki sudovi odlučili da on može biti izručen BiH, ali se
Šaćirbegović više puta na te odluke žalio tvrdeći da su sve optužbe
protiv njega politički motivirane.


(FENA)

Karadžić ponovo traži izuzimanje sudije Pikar
Radovan Karadžić uložio je žalbu na odluku kojom je odbijen njegov zahtjev da se iz sudskog vijeća diskvalifikuje Mišel Pikar...
02.06.2009. 16:15
Radovan Karadžić uložio je žalbu na odluku kojom je odbijen njegov zahtjev da se iz sudskog vijeća Haškog tribunala, pred kojim je njegov predmet, diskvalifikuje sudija iz Francuske Mišel Pikar.

Potpredsjednik Tribunala O-gon Kvon ocijenio je u odluci da su neosnovani Karadžićevi navodi prema kojima bi sudija Pikar mogla biti pristrasna, jer je bila predsjednik Vijeća za ljudska prava BiH i zbog izjava kojima se, kako ističe Karadžić, ona stavila na stranu muslimanskih žrvata, a protiv srpskog entiteta u BiH.

Jedan od osnova za Karadžićevu žalbu je i taj što potpredsjednik Tribunala nije imenovao tročlani sudski panel koji bi odlučivao po njegovom zahtjevu, već je sam donio odluku u kojoj je zaključeno da se "kritika sudije Pikar odnosila na ponašanje Vlade RS poslije 14. decembra 1995, a ne i na individualnu odgovornost optuženog".

S tim u vezi, Karadžić podsjeća da optužnica protiv njega obuhvata i taj period.

Karadžić u podnesku zaključuje da "ne razumije zbog čega, uz sve talentovane pravnike u tribunalu, u njegovom predmetu treba da sudi neko ko se itetako stavio na stranu žrtava, a protiv njegove vlade upravo u događajima koji su predmet njegovog suđenja".




Autor: Srna

Karadžić: NATO mi pokrao dokumenta bitna za odbranu
"Odnijeli nepoznat broj stvari i važnih dokmenata koji mogu da utječu na moju odbranu", kazao je...


Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izjavio je danas na statusnoj konferenciji u Haškom tribunalu da su pripadnici NATO snaga prilikom pretresa njegove porodične kuće na Palama odnijeli nepoznat broj predmeta i dokumenata koji bi mogli da koriste njegovoj odbrani.

"Moja porodica je tokom pretresa 2. decembra svake sobe bila sklanjana u drugu sobu pa su pretresači NATO-a, pozivajući se da djeluju u ime tužilaštva Tribunala, odnijeli nepoznat broj stvari i važnih dokmenata koji mogu da utječu na moju odbranu", kazao je Karadžić. On je podsjetio da je tom prlikom njegova supruga saslušavana u vezi sa skrivanjem haškog optuženika Ratka Mladića.

Karadžić je napomenuo da se istim postupcima vrši pritisak na svjedoke i njegove srodnike, što je prema njegovom mišljenju dovoljan razlog za odbacivanje optužnice, kao što bi to bio slučaj u svim drugim državama, jer tužilaštvo očigledno nema dovoljno dokaza protiv njega.

"Portparol NATO-a se prilikom svih pretresa pozivao na ovaj sud, odnosno tužilaštvo, a od kad sam ja ovdje on nema više potrebe za tim", kazao je nekadašnji lider bosanskih Srba obrazlažući svoj pismeni zahtjev za odbacivanje optužnice, koji je ranije podnio. Pretpretresni sudija Jan Bonomi obavijestio je Karadžića da Tribunal ne raspolaže dokazima da je tužilaštvo povezano sa tim pretresima i pozvao je Karadžića da pisanim podnescima precizira stvari i dokumente za koje sumnja da su mu zaplijenjeni.

Na početku statusne konferencije Karadžić je čestitao slavu Svetog Đorđa Srbima i Romima, ali i sudiji Bonomiju, po nacionalnosti Škotu.

"Čestitam slavu Srbima i Romima, ali Englezima i Škotima, jer koliko znam Sveti Đorđe je i njihov zaštitnik", kazao je Karadžić, izrazivši nadu da svetac neće zamjeriti učesnicima konferencije "što rade na današnji dan" (na crveno slovo po pravoslavnom kalendaru). Pretpretresni sudija, koji je sudeći po mimici bio prijatno iznenađen, odgovorio je Karadžiću da je "šokiran" njegovim čestitanjem slave, istovremeno ga podučivši da Sveti Đorđe nije zaštitnik Škota, već Sveti Andrej.

Karadžić je naveo da zna za Andreja Prvozvanog i usput primijetio da se njegove statusne konferencije održavaju "uglavnom na najveće srpske slave".