Ratni zlocinci-vijesti

First topic message reminder :

Prioriteti Haškog tribunala Ratko Mladić i pritisak na Srbiju, izjavio glavni tužilac
04. 03. 2008.
Hag/Brisel - Prioritet Haškog tribunala ostaje hapšenje Ratka Mladića i nastavak pritiska na Srbiju, izjavio je novi tužilac Tribunala Serž Bramerc u intervjuu briselskom dnevniku "Soar". Odgovarajući na pitanje da li smatra da je Mladić u Srbiji, Bramerc je rekao da za sada nema razloga da vjeruje da se ne nalazi u Srbiji, ali da što se tiče Radovana Karadžića nema informaciju o mjestu njegovog boravka.

ma znaju oni gdje su ove Poglavice samo nece da kazu

Osumnjičen za genocid


Neđo Ikonić deportovan iz SAD-a u BiH


Neđo
Ikonić koji je osumnjičen za učestvovanje u genocidu u Srebrenici 1995.
godine deportovan je danas iz Sjedinjenih Američkih Država u Bosnu i
Hercegovinu i predan nadležnim pravosudnim organima, saznaje
Sarajevo-x.com od portparola Tužilaštva BiH, Borisa Grubešića.

Neđo Ikonić


Ikonić, za kojim je bila raspisana Međunarodna potjernica, uhapšen je u
SAD-u 2006. godine zbog pokušaja prevare imigracijske službe.

Naime, njega je američki federalni sud početkom 2009. godine osudio na
godinu zatvora zbog davanja lažnih podataka prilikom useljenja u SAD,
odnosno zbog ne navođenja da je učestvovao u operacijama koje su srpska
vojska i policija izvodile u Srebrenici u julu 1995. i kasnijem
ubijanju blizu 8.000 bošnjačkih civila i zarobljenika.

Ikonić je priznao da je imigracionim vlastima 2002. godine dao lažne podatke o svom učešću u ratu u BiH.

Ikonić se terti da je 1995. godine komandovao jedinicom policije koja
je djelovala uz Vojsku Republike Srpske kao obezbjeđenje na putevima
oko Srebrenice.

Vjeruje se da je ta jedinice učestvovala u odvajanju muškaraca civila
od žena i djece, te njihovom zarobljavanju i ubistvima. Ikonića je
nekoliko svjedoka spomenulo tokom suđenja Nikoliću i ostalima dovodeći
ga u vezi sa policajcima koji su odvajali civile.

Također, Ikonić se sumnjiči da je komandovao jedinicom koja je radila
“čišćenje terena” na području oko Sandića i Konjević Polja.




(Sarajevo-x.com)

Optužbe za zločin u Trusini

Uhapšen bivši komandant Zulfikar "Zuka" Ališpago

Po nalogu tužioca iz Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, slobode je danas lišen Zulfikar Ališpago (1958.), osumnjičen da je počinio krivična djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika , saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Zulfikar Ališpago je rođen u Novom Pazaru u Republici Srbiji, a nastanjen u Sarajevu, te posjeduje državljanstva BiH i Republike Srbije.

Ališpago je pod istragom Tužilaštva BiH i osumnjičen je da je, u svojstvu komandanta Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije RBiH, pod nazivom "Zulfikar" počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz člana 173. KZ BiH i krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. KZ BiH.

Osumnjičeni Zulfikar Ališpago, kao nadređena osoba sa stvarnom i efektivnom kontrolom nad pripadnicima Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine "Zulfikar", iako je znao da su njemu podređeni pripadnici jedinice "Zulfikar" počinili zločin, nije preduzeo nužne i razumne mjere da počinioci djela budu kažnjeni, navodi se u današnjem saopćenju Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo je prikupilo dovoljno dokaza da je osumnjičeni odgovoran za počinjene zločine i te ga je lišilo slobode.

Ratni zločin na području sela Trusina, u opštini Konjic, počinjen je 16.04.1993. godine, kada su ubijene 22 osobe hrvatske nacionalnosti, odnosno 19 civila i 3 vojnika HVO koji su se prethodno predali, te ranjene 4 osobe, među kojima i dvoje djece.

Osumnjičeni će u zakonskom roku biti predat postupajućem tužiocu Tužilaštva BiH, koji će ga ispitati, nakon čega će odlučiti o pokretanju prijedloga za određivanje pritvora.
(Sarajevo-x.com)

Veselin Vlahović Batko, planetarni krvolok


Ubici stotinu ljudi sudit će se prvo za kokošarenje po Španiji ?!



U ozračju spašavanja
Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva BiH, te početka suđenja
osumnjičniku za ratne zločine Radovanu Karadžiću, u zapećak je
nepravedno palo hapšenje Veselina Vlahovića Batka, jednog od
najmonstruoznijih ubica koji je sam priznao da je ubio više od sto
ljudi. Uhapsili su ga Španci i oni imaju prioritet u suđenju i
zatvaranju Batka jer je tamo pljačkao kuće i falsificirao dokumente.
Grbavički zločini će, izgleda morati još pričekati
Piše: Ekrem Tinjak
U popodnevnim satima na vratima E.A.,stanarke zgrade u blizini
Šumarskog fakulteta u sarajevskom naselju Grbavica, pojavio se krajnje
neobičan gost. Bio je rat 1992. godine i takvih neobičnih gostiju bilo
je mnogo. Ali, ovaj je značajno odudarao od ostalih; malen, zdepast, na
glavi mu šajkača sa kokardom, nešto veća negoli je njegova glava, pa mu
je zbog toga pala po ušima. A u ruci mu nož. A na nožu krv. Još se nije
skorila i kaplje s oštrice. Nadmeno je, gledajući u nož, prozborio:
-
Još se nije ohladio od ustaške i balijske krvi!
Strah ostao do današnjih dana


Ni danas, kada ovo priča za Start, E.A. ne zna kako je tada uspjela,
nakon rečenice koju je čula, bilo šta izustiti. A rekla je ono što je
strah htio, i to dok je ne znajući ni zašto buljila u korice njegovog
noža.
- Fino rezbareno – kazala je.
start

Uhapšen Hasan Hakalović
Osumnjičen da je u selu Trusina kod Konjica postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija



Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu - SIPA danas su na području Konjica uhapsili Hasana Hakalovića (63), koji je pod istragom Tužilaštva Bosne i Hercegovine i osumnjičen da je za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini u svojstvu komandanta 45. brdske brigade Armije RBiH „Neretvica“, u čijoj zoni odgovornosti je bilo selo Trusina, općina Konjic, postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija iz 1949. godine.

Hasan Hakalović je uhapšen po nalogu tužioca iz Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH.

Osumnjičen je što, iako je znao da su njemu podređeni pripadnici 45. brdske brigade Armije RBiH "Neretvica" počinili zločin, nije kao nadređena osoba sa stvarnom i efektivnom kontrolom nad pripadnicima te brigade poduzeo nužne i razumne mjere da počinioci budu kažnjeni.

Prema saopćenju iz Tužilaštva BiH, pripadnici spomenute brigade zajedno s pripadnicima Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande ARBiH „Zulfikar“ izvršili su napad na hrvatsko stanovništvo u selu Trusina i ubili 19 civila i tri zarobljena vojnika HVO-a koji su se prethodno predali, te ranili više osoba među kojima dvoje djece.

Hasan Hakalović osumnjičen je da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv stanovništva i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

Osumnjičeni će u zakonskom roku biti predat postupajućem tužiocu, koji će ga saslušati i nakon toga odlučiti o upućivanju prijedloga za određivanje mjere pritvora prema osumnjičenome.

Hasan Hakalović rođen je 29. maja 1947.u Konjicu. Državljanin je Bosne i Hercegovine.

link http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/iz-minute-u-minutu/uhapsen-hasan-hakalovic

Ko god je vrsio zlocine treba da bude uhapsen i predat pravdi

Osam godina proveo u zatvoru


Ratni zločinac iz BiH dobio boravišnu dozvolu u
Danskoj


Danski list Jyllands-Posten objavio je listu
imigranata koji su dobili boravišnu dozvolu u Danskoj jer im matičnoj
zemlji prijeti smrtna kazna, ili pak mučenje i nečovječno postupanje
prema njima. Na listi je i Refik Sarić iz Bosne i Hercegovine koji je
optužen za ratne zločine u logoru Dretelj.




Kraljevina Danska, je 1995. godne osudila na osam godina Refika
Sarića, koji je tražio azil u toj zemlji nakon što je 1994. godine s
porodicom izbjegao iz BiH.

Sarić je osuđen za ratne zločine počinjene tokom jula i avgusta 1993.
godine u logoru Dretelj, gdje je prvobitno bio zatvoren, da bi nakon
izvjesnog vremena na “vlastitu inicijativu” počeo pružati pomoć
stražarima u maltretiranju drugih zarobljenika.

Refik Sarić je proglašen krivim o svih 14 tačaka optužbe koje ga terete
za nasilje nad zarobjenicima, od kojih su mnogi podlegli od zadobijenih
rana.

No, Sarić je odslužio kaznu, ali i dalje živi u Danskoj. Dobio je
boravišnu dozvolu, ali se svakodnevno mora javljati policijskoj upravi u
mjestu u kojem boravi.

Nakon što je danski list objavio spisak imena od ministrice za
imigracije Birhe Ronn Hornbech zatraženo je da istraži zbog čega Sarić
nije deportovan. Istragu je zatražila i dansko-bosanska asocijacija sa
sjedištem u Odenseu.

"Tu nema rasparave, on mora biti deportovan“, kazao je predsjednik
asocijacije Azmir Kaknjašević.

Novinar Jyllands-Postena je razgovarao s Sarićem, koji navodno boluje od
bolesti srca za koju je, kako je kazao, potrebno kontinuirano
liječenje.

"Bio sam kažnjen i zatvoren ovdje i ovdje ću se liječiti", kazao je
Sarić, prenose danski mediji.




(Sarajevo-x.com)

Nastavljeno suđenje Karadžiću


"Bosanski Srbi su nesumnjivo odgovorni za
masakre na Markalama"


David Harland, bivši član komande UNPROFOR-a u Bosni
i Hercegovini, kazao je da su snage bosanskih Srba vršile "ciljane
napade na Sarajevo“ kako bi doveli do širenja terora kod civilnog
stanovništva, javio je Birn - Justice Report.

Radovan Karadžić (Foto: AFP)



Svjedočeći u korist Tužilaštva u Haagu na suđenju Radovanu
Karadžiću, Harland je kazao da su snage bosanskih Srba u periodu između
1992. i 1995. godine bombardovale Sarajevo na tri načina - gađanjem
taktičkih meta, osvetom za napade bosanskih snaga i "širenjem terora u
pozadini kroz granatiranje i snajpersko djelovanje bez identifikovanog
taktičkog razloga“.

"Mi smo smatrali da se to kontrolište iz nekog centra, jer snajperisanje
i grantiranje bi se povećalo uvijek u vrijeme ograničenja kretanja
humanitarnih konvoja i restrikcije struje, vode. Kada bi bilo prijetnje
intervencije protiv Srba – pritisak bi bio olabavljen, sve dok prijetnja
ne bi bila ukinuta, a kada je prijetnja bila slaba, onda bi se
primijenile slavine terora protiv civila“, pojasnio je Harland.

Karadžić, nekadašnji vrhovni komandant oružanih snaga Republike Srpske,
usprotivio se Harlandovom svjedočenju, kazavši da svjedok govori o
"emocijama“, te da je već "presudio – jer govori o teroru“.

Tužilaštvo u Haagu Karadžiću stavlja na teret genocid počinjen u
Srebrenici te u sedam drugih bosanskohercegovačkih općina, kao i zločine
protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, te kampanju
snajperskog djelovanja i granatiranja koja je bila usmjerena protiv
civilnog stanovništva Sarajeva.

Harland je kazao da je u periodu između 1993. i 1995 godine, dok je bio
službenik za civilne poslove u komandi UNPROFOR-a u BiH, imao sastanke
sa Karadžićem, te je "upućivao proteste zbog granatiranja Sarajeva",
koji su, prema riječima svjedoka, imali slab efekat.

"Karadžić bi obično poricao da takav problem postoji, ili bi kazao da će
on da vidi o čemu je riječ ili da je već izdao naređenja da dejstva
prestanu na grad“, pojasnio je on.

Harland je govorio i o granatiranjima sarajevske pijace Markale - 5.
februara 1994. godine kada je ubijeno 67 ljudi i 28. augusta 1995.
godine kada je stradalo 37 osoba – te kazao da UNPROFOR nije imao sumnje
da su granate stigle sa pozicija pod kontrolom bosanskih Srba.

"Tada smo rekli da ne znamo ko je te granate bacio, samo da bi sakrili
da se UNPROFOR spremao da krene sa velikim napadima na snage bosanskih
Srba, i mislim da je to doprinijelo tom mitu, o tome ko je bacio tu
minobacačku granatu“, kazao je svjedok.

Na ovom ročištu Karadžić je okončao i unakrsno ispitivanje svjedokinje
Fatime Zaimović, nekadašnje glavne medicinske sestre na Odjelu dječije
hirurgije u sarajevskoj bolnici Koševo, koja je sa svjedočenjem počela
5. maja ove godine.

Karadžić je tokom unakrsnog ispitivanja, svjedokinju pitao da li joj je
poznato da su ispred bolnice Koševo "aktivno djelovali tenkovi Armije
BiH“, što je ona negirala.

"Gospodine Karadžić, ja to ništa ne znam, to su za mene - kako narod
kaže - 'Španska sela'. Ja bih jako voljela da me pitate o djeci,
ranjenoj djeci i o tuzi koja je bila tu, i o očima majke koja gubi
dijete. Ispred bolnice nisam vidjela i sumnjam da su bili tenkovi, a
gore na brdima su bili tenkovi, i vi ste sviju nas gađali i vi to dobro
znate“, dodala je Zaimović.

Karadžić će svjedoka Harlanda unakrsno ispitati u petak, 7. maja ove
godine




(Sarajevo-x.com)

Zagreb
Priveden Tomislav Merčep, osumnjičen za ratne zločine nad Srbima

Hrvatska policija uhapsila je jutros Tomislava Merčepa, a razlog za to je, prema nezavičnim saznanjima, njegova umiješanost u ratne zločine nad Srbima tokom posljednjeg rata.

Tomislav Merčep
U toku je pretres Merečepovog stana na Novom Zagrebu, javili su hrvatski mediji.

Merčep, koji je ratni pomoćnik hrvatskog ministra unutarnjih poslova i jedan od hrvatskih ratnih komandanata, od ranije se dovodi u vezu sa zločinima nad Srbima u istočnoj Slavoniji i Pakračkoj poljani, a špekulisalo se da je bio i pod istragom Haškog suda.

Za Merčepa se vezalo više ratnih zločina koje su počinili pripadnici jedinice kojom je komandovao tokom rata u Hrvatskoj. Nekoliko pripadnika te jednice pravosnažno je osuđeno za ubistvo. Merčepova grupa je navodno, po narudžbi, ubila na početku rata srpsku porodicu Zec - Milana, njegovu suprugu i kćerku.

Očekuje se saopštenje policije povodom ovog hapšenja.

(SRNA)

http://www.sarajevo-x.com/svijet/regija/clanak/101210049

Zbog zločina u Sijekovcu
U Švedskoj uhapšen Zemir Kovačević, pripadnik HVO-a

Na osnovu međunarodne potjernice, jučer je u Švedskoj uhapšen 44-godišni Zemir Kovačević, koji se sumnjiči za ubistva civila u Sijekovcu pored Bosanskog Broda. Kovačević je bio pripadnik Hrvatskog vijeća obrane.

Zemir Kovačević
Zločin u Sijekovcu dogodio se u martu 1992. godine. Ubijeno je 47 srpskih civila, a u optužnicama se navodi da su izvršioci bili Kovačević Zemir, od oca Asiba iz Sijekovca, njegov mlađi brat čije ime nije utvrđeno, Prkača Marko iz Slavonskog Broda, Čaušević Nijaz, od oca Muniba iz Sijekovca, te izvjesni Fulan i Šerac iz sela Koraća u BiH.

Kovačević se proteklih godina krio u malom gradu pored Ostersunda, gdje je živio sa svojom partnericom, objavio je švedski list Expressen.

"Dečko mi je rekao da su optužbe protiv njega netačne. Rekao mi je da su on i njegovi prijatelji samo branili sebe", kazala je Kovačevićeva partnerica.

Zemir Kovačević uhapšen je na osnovu međunarodne potjernice. Njegov slučaj za sada će preuzeti Tužilaštvo u Stockholmu.

Podsjećamo, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović u maju 2010. godine posjetio je Sijekovac i poklonio se srpskim žrtvama. Počast žrtvama su tada odali bivši predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović, sadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik te lider Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić.

(Sarajevo-x.com)
http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/101230021

Uhapsen Ratko Mladic

Bezbednosno Informativna agencija pre pet sati uhapsila je Ratka Mladića, saznaje "Blic". Mladić je uhapšen u Srbiji, a koristio je lažna dokumenta pod imenom Milorad Komadić.

Nakon hapšenja sprovedena je DNK analiza za potvrdu identita.

http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/256212/Uhapsen-Ratko-Mladic

Nakon sedam godina
Uhapšen haški bjegunac Goran Hadžić!
Uhapšen je posljednji odbegli haški optuženik Goran Hadžić, optužen za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, javila je televizija B92.

Goran Hadžić
U 11 sati predsjednik Srbije Boris Tadić održat će vanrednu pres-konferenciju na kojoj će saopštiti više informacija o ovom događaju.

Podsjetimo, nakon hapšenja ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, 26. maja u Srbiji, Hadžić je ostao jedini haški bjegunac čije izručenje Hagu se zahtijevalo od Srbije.

Posljednjih dana u javnosti su se čule vijesti da je Hadžić uhapšen, ali je to ubrzo iz državnog vrha demantovano, uz uvjeravanja da se intenzivno radi na hapšenju posljednjeg haškog bjegunca kao i da su sve aktivnosti države usmjerene na njegovo pronalaženje.

Goran Hadžić je rođen 7. septembra 1958. godine u opštini Vinkovci, Hrvatska. Prije rata u Hrvatskoj radio je kao magacioner VUPIK-ovog pogona u Pačetinu, u opštini Vukovar.

Optužnica protiv njega potvrđena je 4. juna 2004, a objelodanjena 16. jula 2004.

U optužnici se navodi da je Goran Hadžić, kao predsjednik Vlade Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem i nakon toga kao predsjednik Republike Srpske Krajine (RSK) učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu kao saizvršilac.

Svrha tog udruženog zločinačkog poduhvata bila je da se silom trajno ukloni većina hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva sa otprilike jedne trećine teritorije Republike Hrvatske s ciljem da to postane dio nove države pod srpskom dominacijom.

Prema optužnici, od 1. avgusta 1991. do kraja juna 1992, Goran Hadžić, djelujući sam ili u dogovoru s drugim znanim i neznanim učesnicima u udruženom zločinačkom poduhvatu, je planirao, podsticao, naredio, počinio i na druge načine pomagao i podržavao planiranje, pripremu i izvršenje progona hrvatskog i drugog nesrpskog civilnog stanovništva u SAO Slavonija Baranja i Zapadni Srem/Republika Srpska Krajina.



(Sarajevo-x.com)

Haški optuženik u rukama policije
Uhapšen Goran Hadžić
e-Novine
Veličina slova:

Photo: forum.paradoxplaza.com
Uhapšen je poslednji haški begunac Goran Hadžić. U 11 sati u Predsedništvu Srbije biće održana vanredna konferencija za novinare predsednika Srbije Borisa Tadića, piše Blic

Nakon hapšenja haškog optuženika Ratka Mladića, Hadžić je bio jedini preostali begunac kojeg je tražio Tribunal u Hagu. Poslednjih dana intenzivirana je potraga za njim, a u ponedeljak se pominjalo da je u manastiru Krušedol na Fruškoj Gori. Još se ne znaju detalji gde je i na koji način pronađen.

Haški tribunal tereti Hadžića za ratne zločine u Vukovaru tokom ratnih dešavanja devedesetih godina, odnosno za progon Hrvata iz istočne Slavonije, za ubistva, mučenja i pljačku napuštenih hrvatskih kuća.

Josip Boljkovac, nekadašnji hrvatski ministar unutrašnjih poslova, pre dva meseca izjavio je za Slobodnu Dalmaciju da je Hadžić bio deo mreže ljudi s hrvatske i srpske strane “kojima je zadatak bio da izazivaju i podstiču ratne sukobe i kao takav je sarađivao s hrvatskom vlašću”.

"Hadžić je bio naš čovjek i naravno da je oslobođen nakon Plitvica. On se na Plitvicama zatekao slučajno. Vraćao se s Borivojem Savićem iz Obrovca, sa sastanka srpskih političkih rukovodilaca gdje je odbijen prijedlog da se ide na pobunu u tom dijelu Hrvatske, pa je svratio na Plitvice. Nije znao, kao ni Savić, za akciju našeg MUP-a, to je sigurno. Na Plitvicama su ga naši zarobili i isprebijali, pa smo se moj pomoćnik Slavko Degoricija i ja pobrinuli da dobije liječničku pomoć u Zagrebu i obišli ga. I kasnije je bio na “vezi”, sudjelovao je tako na jednom sastanku u Staroj Pazovi gdje sam vodio našu delegaciju, a Radmilo Bogdanović delegaciju MUP-a Srbije. Do kada je Hadžić radio za nas? Još nije vrijeme da se to objelodani", kazao je tada Boljkovac, koji je u vrijeme akcije na Plitvicama bio ministar unutarnjih poslova, a tu je funkciju obnašao do srpnja 1991. godine.

Goran Hadžić je rođen 7. septembra 1958. godine u opštini Vinkovci. Pre sukoba u Hrvatskoj, na početku devedesetih, radio je kao magacioner VUPIK-ovog pogona u Pačetinu, u opštini Vukovar.
Optužnica protiv Gorana Hadžića potvrđena je 4. juna 2004, a obelodanjena je 16. jula 2004. godine i od tada se Hadžić nalazi u bekstvu. U optužnici se navodi da je Goran Hadžić, kao predsednik Vlade Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem, i posle toga kao predsednik Republike Srpske Krajine (RSK), učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu kao saizvršilac.
Svrha tog udruženog zločinačkog poduhvata bila je da se silom trajno ukloni većina hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva sa otprilike jedne trećine teritorije Republike Hrvatske, s ciljem da to postane deo nove države pod srpskom dominacijom, kaže se u optužnici MKSJ.
Prema optužnici, od 1. avgusta 1991. do kraja juna 1992, Goran Hadžić, delujući sam ili u dogovoru s drugim znanim i neznanim učesnicima u udruženom zločinačkom poduhvatu, je planirao, podsticao, naredio, počinio i na druge načine pomagao i podržavao planiranje, pripremu i izvršenje progona hrvatskog i drugog nesrpskog civilnog stanovništva u SAO SBZS/RSK.
Hadžić je bio funkcioner Saveza komunista Hrvatske u rodnom Pačetinu kraj Vukovara, nakon čega je prešao u Srpsku demokratsku stranku i tamo odmah dobio važne uloge. Postavljen je za predsednika SDS-a Vukovara, pa u junu 1991. za predsednika Srpskog narodnog veća Slavonije i Baranje, što je bila preteča kasnije SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.

Hadžić je nestao sredinom jula 2004. sa svoje tadašnje adrese u Novom Sadu, nakon što je Beograd primio optužnicu iz Haga, u kojoj je traženo i njegovo izručenje u roku od 72 sata, piše Blic.

NJEGOVE SNAGE PREDALE SREBRENICU
Thom Karremans bi se mogao naći pred sudom
Holandski magazin Vrij Nederland piše da postoji mogućnost krivičnog gonjenja bivšeg zapovjednika holandskog bataljona u Srebrenici, Thoma Karremansa, jer snage kojima je on rukovodio nisu učinile ništa da spriječe pad zaštićene zone Srebrenica.

Mladić i Karremans
Prema pisanju magazina, o mogućnosti krivičnog gonjenja Karremansa bit će razgovarano krajem ovog mjeseca u specijalnom sudu, dok će državni tužilac donijeti odluku da li će on izaći pred vojni sud u Arnhemu.

Karremans je bio na čelu holandskog kontingenta mirovnih snaga UN u Srebrenici u vrijeme kada je u ovom gradu počinjen genocid.

U julu prošle godine, holandski Apelacioni sud donio je odluku da je država Holandija odgovorna za smrt trojice muslimana tokom ratnih dešavanja u Srebrenici.

"Sud je donio odluku da je država Holandija odgovorna za smrt ovih ljudi, jer ih je holandski kontingent mirovnih snaga UN predao", navodilo se u saopštenju iz suda u Hagu.

Holandski vojnici iz UN bili su zaduženi za Srebrenicu u julu 1995. godine kada je Vojska Republike Srpske (VRS) zauzela ovaj grad i pobila više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Holandska vlada, koja se proteklih godina suočila sa nekoliko tužbi zbog dešavanja u Srebrenici, uvijek je insistirala da su UN ostavile na cjedilu njihov kontingent, koji nije imao nikakvu podršku iz vazduha.

Karremans je prošlog ljeta kazao da je svjestan da postoji mogućnost da će se morati pojaviti na sudu.



(SRNA)