Malo o Brckom***Istorija i sadasnjost

Geografija i prirodni resursi



Geografski posmatrano Brcko Distrikt se nalazi u sjeveroistocnom dijelu Bosne i
Hercegovine, zemlje koja granici sa Jugoslavijom i Hrvatskom i ima izlaz na
Jadransko more. Bosna i Hercegovina je administrativno podjeljena na dva entiteta
(Federacija BiH i Republika Srpska). Brcko se nalazi na granici sa Republikom
Hrvatskom i 20 km daleko od tromede tri zemlje. Lokacija BD cini ga geografski
povezanim sa Euro-regijom «Dunav-Drava-Sava» koju trenutno sacinjavaju
Baranya (Madarska), Osijecko-Baranjska Zupanija, Vukovarsko-Srijemska
zupanija i Brodsko-Posavska zupanija (Hrvatska) i Tuzlanski kanton (BiH), i
Brcko Distrikt Bosne i Hercegovine, a prostorno je moguce ukljucenje i Posavske
zupanije (FBiH), kao i regija i opstina iz Republike Srpske. Brcko Distrikt je skoro
podjednako udaljen od tri velika industrijska, ekonomska, politicka i potrosacka
centra: Beograd (200 km), Zagreb (270 km) i Sarajevo (210 km), sa kojima je
povezan cestovno, zeljeznicki i/ili rijecno.

Brcko Distrikt se nalazi na desnoj obali rijeke Save i zauzima povrsinu od 493,3
km2, sto predstavlja manje od 1% ukupne povrsine Bosne i Hercegovine (51.129
km2). Povrsina centralnog gradskog podrucja je 183 km2. Brcko Distrikt je
formiran na cjelokupnoj teritoriji nekadasnje Opstine Brcko. Prema unutrasnjim
administrativnim granicama u Bosni i Hercegovini, Brcko Distrikt granici sa vise
opstina Republike Srpske i sa dva od deset kantona Federacije Bosne i
Hercegovine, Tuzlanskim kantonom na jugozapadu i Posavskom zupanijom na
sjeverozapadu
Smjesteno u Posavini, Brcko se nalazi u prilicno niskoj rijecnoj dolini koja cini dio
bazena rijeka Save, Brke i Velike Tinje. Nadmorska visina se, zavisno od terase
koju formiraju rijeke, krece od 85 m do 200 m (85%). Jedini izuzetak su sjeverni
obronci planine Majevice u juznom dijelu Distrikta sa nadmorskom visinom od
200-400 m

Geoekonomski posmatrano, Brcko Distrikt je znacajno cvoriste kljucnih
prometnica u pravcima istok-zapad i sjever-jug i rijedak je multimodalni
transportni cvor (ceste, plovna rijeka, zeljeznica) u BiH. Brcko predstavlja: izlaz u
Hrvatsku i centralnu Europu, i prilaz do rijeke Save i dalje Dunavom do zapadne i
istocne Evrope. Time prostorni polozaj Brckog determinira povezanost njegovog

sireg zaleda i gravitacionog podrucja sa ostalim regijama u centralnoj i istocnoj
Europi.
Prirodni uvjeti i resursi kao element podspjesivanja ekonomskog razvoja
predstavljaju ogranicenje u buducem razvoju Brcko Distrikta, osim vodnog puta i
eventualno poljoprivrednog zemljista.
BD ne raspolaze poznatim lezistima mineralnih sirovina. U blizini granicnih
podrucja na opstini Srebrenik (dolina rijeke Tinje) obavljana su ispitivanja
eventualnih nalazista nafte, ali ne postoje konkretni rezultati vezani za BD. Postoje
jedino nalazista gline za ciglarsku industriju, mada do sada utvrdena lezista ne
daju posebne sanse za razvoj vecih kapaciteta. Obzirom da se siri pojas (granicni
dijelovi nekadasnje Panonske nizije) smatra podrucjem bogatim geotermalnim
vodama neophodno je izvrsiti ispitivanja i utvrditi eventualne mogucnosti.

Osnovna hidrografska karakteritika Brcko Distrikta je rijeka Sava. Uz to na ovom
podrucju se nalazi i veci niz manjih rijeka, kanala i drugih vodotokova: Tinja,
Brka, Lomnica, Rasljanska rijeka, Strepacka rijeka, Zovicica i Lukavac. Izvorista
ovih vodotokova se nalaze uglavnom na podrucju planine Majevice.
U kompleksu podzemnih voda nalaze se velike rezerve za snabdijevanje
stanovnistva i privrede. Na obroncima Majevice postoje istrazeni i potvrdeni
izvori pitke vode. U pocetnim busenjima je utvrden kapacitet izvora od 185-200
litara u sekundi, sto je u granicama evropskih standarda. Posebno vazno je da se
radi o vodi visokog kvaliteta, ali se sa sigurnoscu ne moze potvrditi kontinuiranost kapaciteta.


Od 49.300 ha prostora, poljoprivredno zemljiste cini 34.990 ha. Prosjek obradivog zemljista po glavi stanovnika je 0,25 ha. 53% od ukupnih poljoprivrednih povrsina (18.635 ha) ili 37,8% od ukupne povrsine cini zemljiste viseg kvaliteta, pogodno
za intenzivnu proizvodnju. To zemljiste je smjesteno uz obalu rijeke Save i u
jugozapadnom dijelu BD. Medutim, daljim infrastrukturnim, posebno
transportnim, zahvatima, kao sto su izgradnja cestovne obilaznice, izgradnja
pruzne veze istok-zapad, procijenjene poljoprivredne povrsine bice dodatno
iscjepkane cime ce biti umanjena njihova upotrebljivost.

Na podrucju Brcko Distrikta BiH povrsine pod sumom zahvataju 11.247 ha sto
cini 32,6% ukupne teritorije. Od ukupne sumske povrsine drzavne sume pokrivaju
2.972 ha ili 26,4% teritorija, dok sume u privatnoj svojini pokrivaju 8.275 ha ili
73,6% povrsina. Navedene povrsine pod sumama obuhvataju razlicite tipove od
kojih treba izdvojiti sume hrasta (u ravnicarskim predjelima i dolinama rijeka),
bukove sume (u nizem gorskom pojasu) i sume jele i smrce (na vrhovima planine Majevice). Kao posljedica ratnih steta doslo je do znatne redukcije sumskog
fonda, odnosno zalihe drvne mase u drzavnim sumama, u odnosu na predratno
stanje. Procjenju je se da su navedene zalihe drvne mase u drzavnim sumama na podrucju BD umanjene za 50%. Stoga se moze zakljuciti da su sumski potencijali
BD veoma siromasni. Samo jedan dio sumskog fonda je u kompleksu i to u
brdskom podrcju na jugu BD, dok su ostalo male sumske enklave u ravnicarskom dijelu.

Klima je umjereno-kontinentalna sa visokim ljetnim temperaturama. Srednja
godisnja temperatura je oko 11C. Godisnja kolicina padavina je 760 mm. Rijeka
Sava je plovna vise od 310 dana u godini.

Istorija Brckog

Citat iz Strategije razvoja Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine: 2002-2006. Brcko, BiH: Razvojna agencija Brcko Distrikta, 2002. godine. Strane 16-18. Koristi se uz dozvolu.

S obzirom da je rijeka Sava uvijek predstavljala vazan izvor hrane, a podrucje uz rijeku bilo plodno, Posavina je bila naseljena jos u kameno doba.

Pocetkom I vijeka n.e., Bosansku Posavinu osvajaju Rimljani. Nakon raspada Zapadnog rimskog carstva, ovi krajevi su kratko vrijeme pripadali drzavama Istocnih Gota, a zatim Avara.

Tokom IX, X i XI vijeka Bosansku Posavinu su osvajali i zaposjedali Bugari, Vizantinci, Srbi i Madari.

Godine 1512. turska vojska osvaja podrucje Bosanske Posavine. Brcko se prvi put u istoriji pominje u turskim dokumentima iz 1548. godine. U to vrijeme Brcko je bilo selo. Pod turskom vladavinom Brcko je bilo granicno mjesto prema Austriji.

Godine 1718. Austrijanci su okupirali sjeverne dijelove Bosanske Posavine i Brcko je potpuno unisteno, osim nekoliko granicarskih objekata.

Tokom XIX i XX vijeka Brcko se naglo razvija i napreduje na ekonomskom i kulturnom planu. Grad je postao vazan trgovacki i industrijski centar, a narocito nakon osnivanja Dunavskog parobrodskog drustva. Brodovi ovog drustva su saobracali izmedu Brckog i drugih podrucja, prevozeci suhe sljive i zitarice. Krajem XIX vijeka Brcko je izvozilo 25,000 30,000 tona suhih sljiva u Austriju, Njemacku, Englesku, pa cak i u Ameriku. Preko Brckog se u Bosnu uvozila so iz Austrije i Rumunije.

Nagli ekonomski razvitak grada podstakao je austrijsku vladu da premjesti svoj konzulat iz Tuzle u Brcko. U to vrijeme, okrug Brcko je pokrivao teritoriju od oko 920 km2.

Druga polovina XIX vijeka je period najveceg razvoja Brckog. U gradu je 1869. uveden telegraf, 1870. otvorena je Posta, 1886. sagradena je bolnica, 1892. Gradska Biblioteka, a 1883. otvorena je Trgovacka akademija. Zeljeznicki most na rijeci Savi dug 755 m sa 27 stubova otvoren je za saobracaj 1894. godine. Od tada je Brcko zeljeznicom povezano sa Vinkovcima (Hrvatska). U isto vrijeme izgraden je Hotel Posavina i druge institucije kao sto su skole, obdaniste, posta, bolnica i banke. Brcko je dobilo struju 1900. godine. Brcko je pocetkom XX vijeka imalo 5 hotela, 6 banaka, nekoliko etivaza za suhu sljivu, industriju spirita, 2 pilane, 2 ciglane itd.

Kao industrijski centar Brcko se razvilo u XX vijeku. Do Drugog svjetskog rata, industriju je predstavljalo samo nekoliko industrijskih kapaciteta: fabrika destilovanog alkohola, dvije fabrike cigle, parni mlin, dvije pilane, fabrika obuce Bata. Brcko je postalo, takode, i jedna od najrazvijenijih opstina u bivsoj Jugoslaviji. Poslije Drugog svjetskog rata prioritet je bio unaprijediti saobracajne veze Brckog sa drugim industrijskim podrucjima u Bosni i Hercegovini. U ovo vrijeme izgradena je i veoma vazna pruga Brcko-Banovici (1946. godine).

Proizvodnja u Brckom nije bila modernizovana i imala je izrazene elemente zanatske proizvodnje. Obim industrijske proizvodnje, sve do 1952. godine nije imao jaci uticaj na ekonomiju uopste. Rekonstrukcija tekstilne industrije, izgradnja novog mlina, silosa, pogona i fabrika za proizvodnju jestivog ulja, stocne hrane, prehrambenih proizvoda i mesa uradeni su od 1950. do 1960. godine, kada se u Brckom formiraju Prehrambeni kombinat Brcko i Tekstilni kombinat Interplet Brcko.
Preuzeto sa stranice Ibro & Alma Company

Opšta bolnica Brčko distrikta

Zdravlje je ključni resurs za kvalitet života svake osobe, a investiranje u zdravlje stanovništva, ključno je investiranje u socijalni i ekonomski razvoj svake zemlje, njenih regija i lokalnih zajednica.



BRČKO, grad na severu Bosne i Hercegovine i administrativno sedište Distrikta Brčko. Smešten je u Posavini, na 96 metara nadmorske visine, na desnoj obali reke Save, odnosno, na ušću njene desne pritoke Brke. Istočno od grada, prostire se ravna i plodna Semberija, zapadno je Posavina, dok se petnaestak kilometara južno, dižu obronci planine Majevice.

E jesam zavolio Brčko , haman ga volim više nego jaran

Danas se je javio Inziko u vezi Brčko Distrikt - u vezi ukudanja upravitelja , al to mene toliko ne interesuje koliko jedna činjenica.
Da bi se došlo do te činjenice , ovdje pozivam sve iz distrikta a i šire , da mi malo opišu kako je uopšte nastao distrikt , pa ću ja vama onda opisati činjenice - kojih nema u javnosti zbog sakrivanja istine i štićenja jedne nekima drage osobe a meni mrske .
Jarane , tebe pozivam ovdje , da smiriš hormone , sve dok se ne iznesu neke činjenice i emocije ovdje nemaju šta tražiti - samo argumenti , ok

Još jednom : ovdje pozivam sve iz Distrikta a i šire , da mi malo opišu kako je uopšte nastao Distrikt Brčko ?

Jarane, deder makar ti

Pa hajde Prieko možda ti znaš dok se Brčaci sakupe mogao si ti koju napisati da i ja što saznam.

BiH se je dijelila , dijelila, dijelila,............... al to Brčansko područje nikako se nisu mogli dogovoriti čije će biti .
Pregovarali , crtali , brisali ,.... sve ok al to područje nikako nisu mogli razdijeliti .
Yebote , čak ni Srebrenica nije bila takav problem , muslimanski nacionalisti su sa lakoćom Srebrenicu prepustili Republici Srpskoj.
Po mom shvatanju a i pisanju po forumima je evidentno , da je BiH podijeljena po nacionalnom ključu i svi oni koji se zaklinju u cjelovitost države , su svjesni i nesvjesni lažci.
Toliko za ovaj put od mene